Premijer je božićne i novogodišnje blagdane iskoristio za javnu najavu prioritetnih zadataka Vlade u 2025, godini, a među njima je redovito naglašavao povećanje mirovina, te svoja očekivanja da mirovine do kraja ovog mandata porastu čak do 800 eura prosjeka. Najavio je i pisanje novog Zakona o mirovinskom osiguranju, te spominjao kako je dvoipolgodišnjim radom Radne skupine za analizu stanja mirovinskog sustava doneseno više prijedloga, a posebno je naglasio konstruktivne prijedloge za izmjene tog i drugih relevantnih zakona koje su iznosile umirovljeničke udruge na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.
Osnovana je i nova Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga novog Zakona o mirovinskom osiguranju u kojoj Sindikat umirovljenika Hrvatske ima svoje dvije predstavnice (Jasna Petrović i Vanda Crnjac-Pauković), a prvi sastanak održan je 26. studenoga 2024.
U novom Zakonu o mirovinskom osiguranju bit će implementirane četiri mjere iz Programa Vlade Republike Hrvatske 2024. – 2028. koje su dogovorene s predstavnicima umirovljeničkih udruga na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe – nova formula usklađivanja mirovina prema omjeru 85:15 ovisno o povoljnijem indekstu rasta troškova života ili plaća, godišnji dodatak uz mirovinu – tzv. trinaesta mirovina – koja bi ovisila o godinama navršenog staža, povećanje dodanog staža po djetetu sa 6 na 12 mjeseci, izmjena koeficijenta za uvećanje odgođenog odlaska u starosnu mirovinu sa 0,45 % na 0,48 % po mjesecu kasnijeg umirovljenja, uvećanje dodatka uz mirovinu sa 27 % na 30 % te povećanje aktualne vrijednosti najniže mirovine na 106 %. Donošenje novog Zakona planira se za kraj lipnja 2025. godine.
S obzirom da se Sindikat umirovljenika nije složio s mnogim zaključcima Radne skupine za analizu stanja mirovinskog sustava, te da statističke projekcije sežu do 2070. godine, podnio je „Izdvojeno mišljenje“ u kojem naglašava visoku stopu siromaštva umirovljenika i potrebu da se, osim dugoročno, donesu mjere za poboljšanje životnog statusa umirovljenika sada, a ne samo u daljoj i neodređenoj budućnosti. U tom smislu, na osnovi „Izdvojenog mišljenja“, izradio je svoje prvo „Očitovanje na novi Zakon o mirovinskom osiguranju“ u kojem traži da se neke mjere primijene tako da se ukine diskriminacija između umirovljenika koji su mirovine ostvarivali prema ranijim propisima i one koji će mirovine ostvarivati prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Posebno izdvajamo zahtjeve da se: mjera priznavanja dodanog staža od 12 mjeseci po djetetu proširi na sve zatečene umirovljenike koji imaju djecu; da se penalizacija mirovina ujednači na najmanji postotak koji se primjenjivao od 1999. godine do danas te da se što skorije navršavanjem 65 godina ukine sada doživotna penalizacija; da se bonifikacija mirovina ujednači na najveći postotak koji se primjenjivao od 2013. godine do danas; da se rad s punim radnim vremenom omogući svim umirovljenicima uz zadržavanje pola mirovine; da se uvede pravo rada s radnim vremenom do 3,5 sata dnevno za sve korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti; da se mirovine usklađuju 100 % prema povoljnijem od dva parametra (rast troškova života ili rast plaća); te da se mirovina korisnicima dostavlja poštom osim putem banke. Posebno se smatra da je potrebno, poput većine zemalja, drugi obvezni mirovinski stup transformirati u dobrovoljni, jer je previsok tranzicijski trošak i teret na javne financije.
Sindikat umirovljenika Hrvatske je protiv podizanja starosne dobi za sve vrste mirovina te također protiv skraćenja razdoblja prijevremenosti sa 5 na 3 godine za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu, kao i protiv uvođenja automatskog uključivanja svih novozaposlenih u treći stup dobrovoljnog osiguranja. Predlažemo povećanje poreznog osobnog odbitka mjesečno na 1.000 eura, uvođenje dodatka na samce, te pretvorbu sustava individualne kapitalizacije, tzv. II stupa, u dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Očekuje nas puno posla.
