Danas se u čitavom svijetu provode intenzivna istraživanja o pomoći koju različite namirnice mogu pružiti u borbi protiv bolesti i njihovoj snazi za produžavanje života. Tako je jedno znanstveno istraživanje, u kojem su se ispitivale prehrambene navike, provedeno na čak 26.500 osoba, otkrilo da su oni koji su četiri do pet puta tjedno pojeli šačicu kikirikija ili lješnjaka imali upola manji rizik od srčanih, koronarnih oboljenja, nego oni koji su to rijetko konzumirali. Ta je hrana dobar izvor nezasićenih masnih kiselina, vitamina E i magnezija. Kakva hrana čini ljude zdravijima?
U kuhinji je tajna
Ljudi koji žive u mediteranskim zemljama imaju dobro zdravlje i dug životni vijek, a njihova kuhinja sa svježim voćem, povrćem, ribom, maslinovim uljem i cjelovitim žitaricama uklapa se u današnje koncepcije zdrave prehrane. Službena medicina otkriva ljekovita svojstva češnjaka te crvenog i žutog luka. Kemijski spojevi iz tih namirnica ubijaju bakterije, viruse i gljivice. Ekstrakt češnjaka usporava zgrušavanje krvi, što može smanjiti rizik od stvaranja krvnog ugruška i srčanog udara, a nekoliko je epidemioloških studija ukazalo i na povezanost luka i smanjenja rizika od raka želuca.
Američki su znanstvenici eksperimentima na životinjama otkrili da je jedna kemijska supstanca u zelenom čaju snažan antioksidans, koji štiti od raka pluća. Japanci puše dvostruko više od Amerikanaca, pa je ipak njihova smrtnost od raka pluća upola manja. Možda činjenica da Japanci svakodnevno piju zeleni čaj objašnjava zašto je to tako. Njihov je Nacionalni centar za istraživanje raka obavio i ispitivanje na 250.000 Japanaca o ishrani sojom. Rezultati su pokazali da su oni koji su gotovo svakodnevno konzumirali juhu od soje imali značajno manji rizik umiranja od raka želuca, nego oni koji su tu juhu jeli rijetko ili nikad.
Znanstvenici su otkrili da Eskimi jedu velike količine masti, a ipak imaju značajno nisku smrtnost od srčanih bolesti. Jedan od razloga je to što njihova prehrana uključuje obilje ribe bogate omega – 3 masnim kiselinama. Ako se konzumiraju kroz dulji period, one sprečavaju zgrušavanje krvi, snižavaju razinu kolesterola u krvi, smanjuju upalne reakcije i usporavaju razvoj ateroskleroze.
Zaštitu od srčanih oboljenja neki istraživači pripisuju i pijenju vina. Crno vino sadrži supstancu kvercetin, koja je u pokusima na životinjama pokazala određena dobra svojstva u borbi protiv zloćudnih tumora. Znatne količine te supstance nalaze se i u crnom grožđu, prokulici, buči i crvenom luku.
Trendovi novijeg vremena
Prehrambeni trendovi novijeg vremena idu u prilog povrću, kao što su prokulica, kupus ili kelj. Za jednu sup- stancu nađenu u prokulici biokemičari kažu da bi mogla imati značajno djelovanje u prevenciji raka. Slična je situacija i s ostalim spomenutim povrćem.
Već odavno je poznato da su limun, naranče, grejp, mandarine odličan izvor vitamina C, međutim znanstvenici sada pronalaze u njima i pravo „zakopano blago” kemijskih supstanci koje unapređuju zdravlje. Ispitivanja su pokazala da pektin iz grejpa snižava količinu kolesterola u krvi i ateroskle- rotične plakove u arterijama. Moderni nutricionisti preporučuju, osim ograničenog unosa u organizam mesa i masnoća, što više konzumiranja voća, povrća, žitarica i mahunarki.
Nema loše hrane, postoji samo loša prehrana. Mi jedemo mješavinu raznih vrsta hrana. Tako i treba biti kako bismo organizmu osigurali puni spektar hranjivih tvari i zaštitnih faktora u njima. Dakle, hranu moramo birati i našim mozgom, a ne samo osjetilima.
dr. Ivo Belan
