Slovenija, a zatim i Hrvatska bile su dvije gospodarski najrazvijenije republike bivše Jugoslavije. Nakon osamostaljenja ništa se nije promijenilo po pitanju poretka po razvijenosti svih država nastalih raspadom bivše „zajednice“, no s umirovljeničkog aspekta zanimljivo je usporediti kolika je visina mirovina u tim državama i relaciju prema bruto domaćem proizvodu (BDP), prosječnim plaćama te koliko iznosi udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći po pojedinoj zemlji.
Što se tiče BDP-a, najtočnije je gledati BDP po paritetu kupovne moći (PPP), jer je on zapravo mjerilo standarda u nekoj zemlji. Npr. ako je cijena istog proizvoda u Sjevernoj Makedoniji, recimo kruha, duplo jeftinija nego u Hrvatskoj, a tamošnji umirovljenik prima 500 eura mirovine, tada hrvatskom umirovljeniku sa 500 eura mirovine ostaje manje novca za kupiti druge proizvode. A kako je većina proizvoda, režija i usluga u Sjevernoj Makedoniji jeftinija nego u Hrvatskoj, onda tamošnji umirovljenik realno živi puno bolje sa 500 eura mirovine, nego onaj u Hrvatskoj.
Plaće prate BDP
Kad gledamo BDP po paritetu kupovne moći, Slovenija je i dalje najrazvijenija od svih ex-yu država, te prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda za 2023. godini u toj zemlji on iznosi 51.407 dolara po stanovniku, a prosječna plaća u veljači 2024. iznosila je 1.477 eura. Slijedi Hrvatska sa 42.783 dolara, i prosječnom plaćom od 1.248 eura, a onda nakon poveće „rupe“ slijedi Crna Gora s BDP-om od 28.002 dolara, i prosječnom plaćom od 819 eura.
BDP Srbije iznosi 26.074 dolara, a prosječna plaća 803 eura. U Sjevernoj Makedoniji BDP iznosi 21.391 dolara, a prosječna plaća 643 eura. Po razvijenosti najslabija je Bosna i Hercegovina s BDP-om od 19.634 dolara, ali je prosječna plaća ipak malo bolja od makedonske, te iznosi 679 eura.
Kada se analizira omjer između BDP-a i visine plaća po zemljama, može se primijetiti kako nema većih odstupanja, odnosno vidljiva je korelacija između tih dviju vrijednosti. Npr. Slovenija ima 2,4 puta veći BDP od Sjeverne Makedonije, i 2,3 puta veću plaću od te zemlje. Ili 1,97 puta veći BDP od Srbije i 1,84 puta veću plaću. Hrvatska ima 2 puta veći BDP od Sjeverne Makedonije, i 1,94 puta veću plaću. Ili 1,64 puta veći BDP od Srbije i 1,55 puta veću plaću.
Sumrak hrvatskih mirovina
Plaće, dakle, jasno prate standard u svim ovim zemljama. No, što je s mirovinama? Jedna zemlja negativno iskače od svih po tom pitanju. Naravno, ne trebate puno pogađati, riječ je o Hrvatskoj. Prosječna mirovina u Sloveniji iznosi 800 eura, što znači da je slovenski udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznad 54 posto. Da je hrvatska vlast obazriva kao slovenska prema svojim umirovljenicima, prosječna mirovina iznosila bi nam 670 eura, no ona iznosi tek 513 eura, odnosno gotovo je 300 eura manja od slovenske. Udjel hrvatske prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosi svega 41 posto.
Gledano u postotcima, slovenski umirovljenici imaju 56 posto veće mirovine od hrvatskih, iako je slovenski BDP samo 20 posto veći od hrvatskog, dok su im plaće veće tek 18 posto.
Idemo dalje, unatoč slaboj razvijenosti Crne Gore prosječna mirovina je dosegnula 488 eura, te se približila hrvatskoj. Rezultat je to nedavnih reformi, neki će reći i populističkih, kako bi se dodvorilo starijim biračima, no u Hrvatskoj umirovljenici ne mogu „dobiti“ niti malo populizma, već samo obećanja. Udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Crnoj Gori tako iznosi 59,6 posto. Podsjećamo, još prije osam godina HDZ-ov izborni program obećao je udjel od 60 posto do 2020. godine, što bi preračunato značilo da je danas prosječna mirovina u Hrvatskoj trebala iznositi 750 eura. Istih onih 750 eura koje novoizabrana Vlada predvođena HDZ-om sada obećava do kraja novog četverogodišnjeg mandata.
Također važno je što se mirovine u Crnoj Gori usklađuju tri puta godišnje, pa u slučaju visokog rasta cijena tamošnji umirovljenici ne moraju čekati po šest mjeseci kao u Hrvatskoj da im se usklade mirovine, te tako lakše podnose cjenovne šokove.
Srbija nas dostiže
Prosječna mirovina u Srbiji iznosi 391 euro, pa iako Hrvatska ima 64 posto viši BDP od Srbije i 445 eura veću prosječnu plaću, hrvatska prosječna mirovina tek je za 122 eura viša nego u toj zemlji. Kažemo tek, jer cijene režija, osnovnih namirnica i lijekova su jeftinije u toj zemlji, pa se realna razlika u životnom standardu hrvatskog i srpskog umirovljenika topi, jer najveći dio umirovljeničkih troškova odlazi upravo na navedena plaćanja. Udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Srbiji iznosi 48,69 posto te je svakako također osjetnije bolji nego u Hrvatskoj.
Sjeverna Makedonija je još jeftinija zemlja za život od Srbije, pa prosječni tamošnji umirovljenik sa 335 eura ne živi puno lošije od srpskog umirovljenika. Udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u toj zemlji iznosi zadovoljavajućih 50,1 posto. I za kraj, prosječna mirovina u BiH iznosi 310 eura, a udjel 45,7 posto, što je i dalje osjetno bolji udjel od hrvatskog.
Obećanja s odgodom
Nakon svega navedenoga, nije teško zaključiti da gledajući razvijenost i raspoloživo bogatstvo svih ex-yu zemalja, po pitanju mirovina naši umirovljenici su najviše zakinuti, odnosno da se novac u Hrvatskoj najneravnomjernije dijeli upravo nauštrb umirovljenika.
Stoga SUH neće odustati od svojih zahtjeva, da se vrati dug svima umirovljenima nakon 1.1.1999. zbog krivo izračunate prve aktualne vrijednosti mirovina, i mirovine hitno povećaju za 10,5 posto, da se konačno uvede formula usklađivanja mirovina koja bi pratila rast cijena ili plaća u stopostotnom iznosu i obračunavala se barem tri puta godišnje, da se ukine penalizacija za prijevremene umirovljenike kada ispune uvjet dobi za ostvarivanje starosne mirovine, da se uvede 13. godišnja naknada i da svaka umirovljena majka dobije 6 ili 12 mjeseci dodanog staža po rođenom djetetu. Barem to.
Igor Knežević
