Prema podacima HZMO-a na mirovinama korisnika za mjesec prosinac 2023., a koje su isplaćene u siječnju 2024., provedeno je ukupno 19.337 ovrha. Većina ovrha, njih 17.270 su zbog naplate kredita, režija i sl., a 1.705 ovrha po osnovi zakonskog uzdržavanja i uzdržavanja djece, te 362 ovrhe u korist fizičkih osoba, koje se u pravilu odnose na „naplatu ostalih vrsta tražbina“. Iz HZMO-a kažu kako vode evidenciju prema broju provedenih ovrha, a ne prema broju korisnika, tako da broj ovršenih korisnika je u pravilu manji od broja ovrha s obzirom na to da jedan korisnik može imati više ovrha.
Ovrha se provodi u skladu s člankom 173. stavak 1. i 2. Ovršnog zakona tako da se u odnosu na visinu mirovine i vrstu tražbine određuje dio mirovine izuzet od ovrhe, pa iz HZMO-a kažu kako se stoga ne vodi posebno evidencija o postotku ovršene mirovine. Pa tako imamo slučajeve umirovljenog bračnog para Račić koji je zbog nezaposlenog sina morao plaćati čak tri četvrtine od svojih mirovina za alimentaciju unučadi, pa im je tako od 8.000 kuna dviju mirovina za život ostajalo 2.000 kuna. U većini slučajeva ovršenih umirovljenika riječ je o onima kojima se skida jedna četvrtina prihoda. No, postoje i slučajevi poput onoga 86-godišnjeg S.K. iz Rijeke (podaci poznati redakciji) koji je posudio novac za prijatelja od jedne agencije, gdje je morao potpisati da je dobio 40.000 eura, a dali su mu zapravo 20.000 eura. S obzirom da je upao u novčane probleme, i nije mogao vraćati novac agencije, a kamate se gomilale, na kraju mu je ovršavana cijela mirovina, unatoč činjenici da Ovršni zakon dopušta maksimalno ovršavanje tri četvrtine prihoda.
Kako je to moguće? Zato što je S.K. nagovoren od agencije da potpiše tu opciju! No, većina ljudi ne zna da je dovoljno otići u isto i spasio prosjačkog štapa.
Velik problem kod ovrha su i kamate koje se nagomilavaju pa dug neprekidno raste, zbog čega SUH i MUH već godinama traže da se građanima prvo omogući isplata glavnice duga, a tek onda kamata. No, da ne bude sve ipak tako crno, treba reći i da je broj ovršenih umirovljenika iz godine u godinu sve manji, pa je tako 2011. godine bilo prosječno 41.000 ovrha nad mirovinama, 2015. godine 30.000, zatim 2019. 24.339, te je broj sada pao ispod 20.000. Tjedno nam stižu pisma ovršenih umirovljenika koji sve više stoje u redovima pred javnim kuhinjama ili skupljaju plastične boce. Doživotno neće isplatiti dugove, ako se stalno ovršava kamate. Država, halo, prestani pogodovati bankama i lihvarima i spašavaj ovršene umirovljenike!
I.K.
