Djelomično zadovoljni bili su predstavnici umirovljeničkih udruga nakon održane 14. sjednice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, na kojoj su čekali odgovor Ministarstva rada i mirovinskog sustava i ministra Marina Piletića, na šest zahtjeva koje su udruge podnijele na 13. sjednici održanoj 4. rujna 2023. godine. Na toj sjednici u rujnu ministar je obećao da će službe njegovog ministarstva izračunati koliko bi svi ti zahtjevi stajali državni proračun te da će se na temelju tih izračuna vidjeti „koje su mogućnosti da Vlada ispuni zahtjeve umirovljeničkih udruga“.
Cilj zahtjeva bio je povećanje udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, kako bi se dosegnuo prosjek EU od oko 60 posto, a da ne bude kao sad jedan od najgorih u EU sa samo 43,99 posto (kad se isključe oni koji primaju mirovine i iz Hrvatske i inozemstva, jer bi inače bio ispod 39 posto). Službenici ministarstva su u izračunima troškova zahtjeva radili procjene sve do 2040. godine, a za 13. godišnju naknadu su u izračun uključili gornju granicu da se svim umirovljenicima podijeli jedan dodatni mjesečni iznos mirovine, iako umirovljeničke udruge su ostavile otvorenim za dogovor različite visine iznosa za tu naknadu po uzoru na druge EU zemlje, pa je ostao dojam da su iz ministarstva možda i namjerno „nabijali“ višegodišnje projekcije i brojke kako bi se prikazale nerealnima.
Četiri zahtjeva idu na Vladu
Prvi zahtjev umirovljeničkih udruga bio je da se mirovine ubuduće usklađuju u 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta – cijena ili plaća, ali i vodeći računa o onim najugroženijim, kao jednu vrstu socijalne mjere, zatraženo je i da se onima koji imaju do 300 eura mirovine usklađuju za 120 % povoljnijeg rasta indeksa, a onima od 301 eura do 550 eura za 110 %, jer bi tako barem malo preokrenuli trend, te bi umjesto opadanja vrijednosti mirovina u odnosu na plaće konačno imali rast tog udjela. Također, usporedno s redovnim usklađivanjem, dvaput godišnje zatraženo je izvanredno konvergencijsko usklađivanje, i to svako u iznosu od 6 posto. Predloženo je i da se tome pridoda preostali dug od prvog pogrešnog izračuna prve aktualne vrijednosti mirovine (AVM) od 10,5 posto sve sa ciljem podizanja vrijednosti mirovina prema plaćama, ali dakako i da se naprave potrebne modifikacije kad mirovine dosegnu željeni udjel.
No, ministar Piletić kazao je kako je nemoguće ispuniti ovakav zahtjev jer bi to bio velik trošak za proračun, te je umjesto trenutne formule usklađivanja 70-30 ponudio formulu 85-15. S obzirom da je i formula 70-30 jedna od najboljih u EU, umirovljenički predstavnici su prihvatili taj prijedlog. Ministar je predložio da se ovaj kao i kasnije usvojeni zahtjevi prvo rasprave na Radnoj skupini za analizu mirovinskog sustava, no Jasna Petrović iz SUH-a je kazala kako bi to značilo gubitak vremena te zatražila da se usvojeni zahtjevi pošalju direktno Vladi, na što je ministar pristao.
Svima dodatak za Božić
Drugi zahtjev Vladi bio je da se uvede dodatna godišnja naknada koju bi dobivali svi umirovljenici, te da taj dodatak uđe u obračun mirovine pa tako i usklađivanje, jer dosadašnjih šest isplaćenih dodataka na mirovine stalno je izostavljao one umirovljenike koji su najviše uplaćivali doprinosa i najduže radili, te su kažnjeni u slučaju da im je mirovina prelazila gornji cenzus, prvo od 4.000 kuna, a sada 700 eura. Ministar Piletić je ponudio rješenje da se uvede takva vrsta naknade, a koja bi se isplaćivala prema godinama staža. Vlada bi odredila vrijednost jedne godine staža, te bi se ta vrijednost pomnožila s godinama i tako nagrađivalo one koji su duže ostali u svijetu rada. Iako na sjednici nije definirana kolika bi ta vrijednost iznosila, SUH se zalaže da iznosi 10 eura, pa bi netko sa 35 godina staža dobio i 350 eura dodatka jednom godišnje, npr. pred Božić ili Uskrs.
Iako će se ovim riješiti problem za one koji dosad nisu dobili nijedan dodatak, ova odluka izazvat će negodovanje kod onih najsiromašnijih umirovljenika koji su bili prisiljeni ići u prijevremenu mirovinu ili su ne svojom voljom bili nezaposleni zbog stečaja i propasti tvrtki i nisu mogli naći posao, pa su ostvarili manje godina staža. Za njih će Vlada morati smisliti novu mjeru pomoći. Loša vijest za prijevremene umirovljenike je i što je jedan od najvažnijih zahtjeva, onaj o ukidanju penalizacije kada ispune uvjet dobi za starosnu mirovinu ministar Piletić odlučno odbacio. Ipak, na inzistiranje predstavnika umirovljenika taj zahtjev će također otići na Vladu, no uz ogradu članova Vijeća iz redova vladinih ministarstava i zavoda koji ga nisu podržali. Naime, ministar je kazao kako ne može podržati taj zahtjev, jer je politika Vlade da zaposleni što duže ostaju u svijetu rada!
Bake i djedovi oslobođeni alimentacije
Mimo šest zahtjeva umirovljeničkih udruga, na Vladi će se naći i zaključak sa svečane Nacionalnog vijeća od 2. listopada 2023. kada je ministar Piletić obećao kako će se ukinuti obveza da bake i djedovi plaćaju alimentaciju za unuke, pa je na ovoj sjednici prihvaćeno i da Vlada to potvrdi, odnosno da se obave potrebne izmjene Zakona o privremenom uzdržavanju.
Što se tiče zahtjeva da se svim majkama omogući šest mjeseci dodanog staža po rođenom djetetu, a ne samo onima umirovljenima nakon 1.1.2019. godine ministar je kazao da će se organizirati sastanak predstavnika umirovljeničkih udruga s Vladinim Uredom za zakonodavstvo, kako bi se provjerila mogućnost da li je uopće moguće mijenjati retroaktivno zakon.
Što se tiče zahtjeva o ukidanju poreza svim umirovljenicima koji godišnje uprihode manje od 25.000 eura, ministar je kazao kako su porezi sada prepušteni odlučivanju tijela lokalne samouprave, jer se ukida prirez, a lokalne vlasti odlučuju koliko će iznositi porez. Posljednji, šesti zahtjev, o uvođenju minimalne mirovine kojima bi mirovine rasle prosječno 90 eura, ministar je također odbio s kratkim obrazloženjem da je financijski prevelik.
Sukus sjednice je da će na Vladu otići ukupno četiri zahtjeva umirovljenika, od čega tri usuglašena uz jedno protivljenje, no ostaje nezadovoljstvo što je dinamika rješavanja zahtjeva prespora, zbog čega umirovljeničke udruge traže da se svi ti zahtjevi pretoče u zakone prije izbora, u suprotnom će organizirati prosvjedne povorke solidarnosti.
Koji je pravi udjel?
Treba spomenuti i da je jedna od točaka ove sjednice bila i da se predstavnici Vlade i ministarstava te umirovljeničkih udruga usuglase oko načina izračunavanja udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, ujedno i prezentacije tih ujednačenih brojki u javnosti, jer iz ministarstva odnedavno imaju novi termin „sveukupne mirovine“, koji u računicu, po novom, uključuje i sve mirovine prema posebnim propisima (uključujući branitelje, HVO i djelatne vojne osobe) koji podižu prosjek, a koji isključuje one koji uz hrvatsku primaju i dio inozemne mirovine, a koje snižavaju prosjek.
Tom računicom došli su do udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći od 47,5 posto. Predstavnici umirovljenika prihvatili su da ubuduće neće koristiti podatke koji uključuju one s inozemnim mirovinama, ali i da im se, prije nego prihvate prijedlog ministarstva, dostave primjeri praksi nekoliko EU zemalja da se vidi na koji način te zemlje izračunavaju udjel, odnosno uključuju li u izračun i mirovine po nekim posebnim propisima, a isključuju one koji primaju mirovine i inozemstva.
