Božić je pred vratima. Bake prelistavaju stare obiteljske kuharice kako bi složile skroman božićni ručak za obitelj i makar za sebe. Božić je doba godine kad one čiste, peru, kuhaju, ukrašavaju. One su te koje vuku teret radosnih i tužnih dana. Zato i jest tužno kad su baš one zakonskim propisima legalno diskriminirane. Naime, tzv. mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. godine sve novoumirovljene žene mogu dobiti 6 mjeseci dodanog staža za svako rođeno ili posvojeno dijete. To pravo mogu ostvariti i muškarci ako su oni bili ti koji su koristili porodiljni dopust, no to su rijetki slučajevi. Nažalost, sve one umirovljenice koje su otišle u mirovinu prije navedenog datuma, pa makar i jedan dan prije, nemaju pravo na dodani staž. Njihovo dijete se ne priznaje, ali se priznaje dijete osobe koja je dan kasnije otišla u mirovinu.
Osim što su zakinute materijalno, zakinute su i moralno te su u suštini diskriminirane. Za razliku od nekih drugih europskih zemalja u kojima se staž po djetetu uračunava u ukupni staž koji je uvjet za mirovinu, u Hrvatskoj je to samo dodatak koji obično donosi niti 2 posto povećane mirovine po djetetu, što u prosjeku iznosi niti osam eura. Riječ je o malom iznosu koji ne bi puno stajao mirovinski proračun. Umirovljeničke udruge stoga traže da se omogući svim umirovljenicima to pravo, ali i da se uračunava u ukupni staž. I da se prihvatio taj zahtjev SUH-a i Matice, nitko se ne bi obogatio, ali bi pravda pobijedila. Naime, kako se nije tražilo retroaktivnu isplatu za sve umirovljenice, već samo korekcija tog propisa iz Zakona o mirovinskom osiguranju u smislu da se „od sutra“ to pravo da svim umirovljenicama, procijenjeni je iznos troška ovakve intervencije prema izračunu Ministarstva samo 90 milijuna eura u 2024. godini, a onda bi iz godine u godinu opadao.
No, što je odgovorio ministar? Je, nije to skupo, to je relativno nizak iznos, ali Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske je rekao da to nije moguće. Ma, dajte-najte, Ministre, koji Vam je to birokrat objasnio? Naravno da je moguće širiti obuhvat umirovljenika koji stječu neko pravo. Kako ste širili broj onih koji imaju pravo na rad, primjerice? No, čini se da Vam žene nisu tako važne, što se vidi i iz velikog rodnog jaza u ženskim i muškim mirovinama, a o čemu nikada javno ne progovarate.
Prema Eurostatu u prošloj godini rodni jaz u mirovinama iznosio je 24,9 posto, što je negdje u europskom prosjeku. No, kad se taj diskriminatorni jaz usporedi s bivšim socijalističkim zemljama, za koje je poznato da su imale vrlo male razlike između muških i ženskih plaća i mirovina, onda se vidi da je Hrvatska, iza Bugarske, na vrhu. Minimalni jaz imaju Estonija (4,7 %) i Slovenija i Mađarska (9,9 %), a bitno niže od 20 posto imaju i Poljska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Latvija i Litva.
Slično je i sa stopama siromaštva. U Hrvatskoj je čak 36,5 % žena starijih od 65 godina siromašno, a samo 26,6 % starijih muškaraca. No, dok su ove godine ministar i premijer ponosno navodili Eurostatove podatke o smanjenoj stopi siromaštva u Hrvatskoj na samo 19,9 %, nisu niti spomenuli da je gotovo dvostruko veća stopa siromašnih žena 65+.
Iako se u javnosti ne čuje puno glasova koji zagovaraju promjenu ove mjere i davanje istog prava na dodanih šest mjeseci staža, jer je ženski glas tiši i nemoćniji, barem bi nadležni ministar trebao zastupati najsiromašnije. Pa onda, ministre Piletiću, hoćemo li vratiti starijim umirovljenicama njihovu djecu čak ako su umirovljene prije 1.1.2019. godine? Sretan vam božićni ručak koji su spravile vaše majke kojima nisu priznata vaša djeca, pa vjerojatno ni Vi, ministre.
Jasna A. Petrović
