Umre član nekog društva koje internim aktom obitelji preminuloga jamči pomoć za sahranu člana. Može li tako? Ne može, kaže ministar financija Marić. Naime, to je pomoć za člana, a kad je on umro, više nije član, pa ju više osobno ne može ni dobiti. Supruga člana tu posmrtnu pomoć, pak, može dobiti samo ako plati porez na drugi dohodak, jer ona nije preminuli član. Neš’ ti biznisa!
Piše: Ivana Dragija
Do prosinca 2017., u javnosti je prilično nezapaženo prolazila odredba aktualnog Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16) kojom se reguliraju pomoći i potpore neprofitnih organizacija te na temelju koje proizlazi da država oporezuje čak 40 posto iznosa posmrtne pomoći koju neka od neprofitnih udruga isplaćuje obitelji preminulog člana, ukoliko je aktima udruge takva mogućnost predviđena. Preminula osoba više nije član, a iznos posmrtne pomoći država smatra drugim dohotkom osobe kojoj se isplaćuje te je stoga iznos podložan oporezivanju.
Birokrati protiv humanosti
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata za jedan dnevni list izjavio je kako ovakva „birokratska navika nadvladava humanost takvog poteza”. Napominje kako ne treba posebno naglašavati s kolikim je troškom suočena obitelj kada umre netko od njenih članova, čemu nerijetko prethodi još i kraća ili dulja bolest, što obitelj ionako dodatno opterećuje dodatnim troškovima.
Takva apsurdna odredba izazvala je interes medija. Vladimir Lulić, tajnik Hrvatskog novinarskog društva koje također daje posmrtninu obiteljima preminulih članova, dodaje kako postoje izuzeci kad su nasljednici djeca do 18 godina starosti, iako to u Zakonu nije eksplicitno istaknuto. Kao i Sever, protivi se takvim odredbama te naglašava kako država ne bi smjela uzimati sredstva toliko potrebna članovima obitelji preminule osobe.
„Voljeli bismo kad bi obitelj člana dobila puni iznos koji smo namijenili kao pomoć našim internim aktom. U našem slučaju, radi se o iznosu od 7 tisuća kuna, dakle, obitelj preminulog člana zbog odredbi Zakona, dobit će tek 4.200 kuna”. Lulić ističe kako nije siguran koje su namjere ove odredbe i koliko bi država bila, ako bi uopće bila, u gubitku njenim ukidanjem ili promjenom. „Zakonski je to tako, država takvu vrstu pomoći tretira kao drugi dohodak, no, znamo da se zakoni kod nas pišu tako da nisu uvijek najbolje nomotehnički formulirani, a oni koji su stvarali ove odredbe nisu se raspitali o ovakvim slučajevima. Vjerujem da bi se, uz malo volje, mogle donijeti promjene odredaba tog Zakona”.
Pogrebnici bez poreza
Vesna Kovač, predsjednica udruge „Posmrtna pripomoć” ističe pak kako je zbog slučaja oporezivanja posmrtne pomoći nastala prava pomutnja među članovima Udruge zbog medijskih napisa o oporezivanju posmrtnine. „Naši su članovi, posve opravdano, osjećali zbunjenost i htjeli su znati što sa njihovim novcem kojeg su uplaćivali sve ove godine. Svima smo im morali objasniti da odredbe Zakona ne obuhvaćaju i našu Udrugu, s obzirom da novac uplaćujemo direktno pogrebnom poduzeću. Funkcioniramo na posve drugačijem principu stoga smo morali objaviti i demantij kako bi umirili naše članove i objasnili im da nema bojazni od oporezivanja njihovog novca”.
Razliku između udruge „Posmrtna pripomoć” i, u ovom slučaju, HND-a dodatno pojašnjava i Lulić: „Iznos koji uplaćuju članovi „Posmrtne pripomoći” striktno je namjenski, ne ide nekoj trećoj osobi. U našem slučaju, zakon to ne prepoznaje, prepoznaje samo člana koji smrću to prestaje biti”.
Do 2017. isplate pomoći obitelji preminulog člana nisu bili oporezivane, dodaje Lulić te naglašava kako je de- mantij koji je izdala udruga Posmrtna pripomoć bio logičan potez s obzirom na nastale nedoumice. „Gospođa Kovač, i sama pravnica, u razgovoru mi je objasnila kako je jedna od mogućnosti jasnije definiranje pomoći za članove, a ne, kako sada stoji, pomoći članovima”.
Ministarstvo ne odgovara na pitanja
Kako bi dodatno razjasnili oporezuje li se i zašto iznos posmrtnine koje neke neprofitne udruge, na temelju načela solidarnosti, isplaćuju najbližim srodnicima preminulih članova, upit smo poslali i Ministarstvu financija, no odgovor do zaključenja ovog broja „Glasa umirovljenika” nismo dobili. Prenosimo, stoga, objašnjenje ministra financija Zdravka Marića koji je na medijske napise o oporezivanju posmrtne pripomoći odgovorio kako „odredba o posmrtni- nama” nije nikakva novost u njegovoj poreznoj reformi. Ministar tvrdi da su takve isplate zapravo pojednostavljene, a korisnici došli u povoljniji položaj.
„Prije neprofitne udruge nikad nisu mogle isplaćivati novac članovima obitelji bez neke protučinidbe. Sada smo to promijenili i protučinidbe više ne mora biti”. Drugi dohodak se oporezuje stopom od 24 posto, istaknuo je ministar i dodao kako sve to uvijek u medijima nije točno prenijeto.
Institucije, dakle, (samo) rade svoj posao, a mediji su krivi što uzbunjuju javnost. Sve po onoj staroj narodnoj: oguli najslabijega i najnemoćnijega!
