I. USKLAĐIVANJE MIROVINA
S obzirom da je relativna vrijednost hrvatske mirovine pri dnu ljestvice, a hrvatski umirovljenici i starije osobe na trećem mjestu po siromaštvu od 28 zemalja EU, te da su u posljednjih osam godina mirovine praktički bile zamrznute, tražimo sljedeće:
1. Uvesti automatsko usklađivanje čim mirovine padnu ispod relativne vrijednosti od 40 posto (konvencija Međunarodne organizacije rada br. 102), te ratificirati konvenciju MOR-a br. 128 kojom bi se ta donja granica prosječne mirovine podigla na 45 posto prosječne plaće. Hrvatska danas ima najniži udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći od svih republika bivše države.
2. Hitno uvesti novi model usklađivanja mirovina varijabilnom formulom 70 : 30, i to u korist povoljnijeg indikatora (rast plaća i rast indeksa cijena kreiranog posebno za usklađivanje mirovina – cijene hrane, stanovanja, zdravlja i prijevoza).
3. Jednom godišnje dodatno usklađivati mirovine s rastom bruto društvenog proizvoda.
4. Sve mirovine (opće, posebne, braniteljske) usklađivati po jednakom modelu.
5. Izvanredno povisiti mirovine svih umirovljenih nakon 1.1.1999. godine, jer su zbog pogrešnog izračuna prve aktualne vrijednosti mirovine zakinuti za oko 19 posto i nakon uvođenja dodatka.
II. BORBA PROTIV SIROMAŠTVA
1. Uvesti minimalnu mirovinu u visini od 50 posto od minimalne (neto) plaće (koja bi, pak, trebala iznositi 50 posto prosječne plaće). Hrvatska je ukinula minimalnu mirovinu od 1.1.1999. i uvela tzv. najnižu mirovinu, koja nema stvarnu zaštitnu funkciju obrane od siromaštva.
2. Poput većine europskih zemalja, na teret državnog proračuna uvesti tzv. socijalnu mirovinu, odnosno državnu naknadu za starije osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, i to u vrijednosti od barem 40 posto medijana mirovine.
3. Kod povećanja iznosa neoporezivog dijela dohotka za zaposlene (sada 2.600 kuna za zaposlene, a 3.800 kn za umirovljenike), u istom razmjeru povećati i neoporezivi dio mirovine.
4. Uvesti novi model obiteljske mirovine, tako da se preživjelom partneru na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 20 do 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima.
5. Omogućiti svim kategorijama umirovljenika razne oblike rada bez obustave mirovine.
6. Zbog socijalne uključenosti, očuvati javni prijevoz sa subvencijama za starije osobe i umirovljenike.
III. OČUVATI JAVNI MIROVINSKI STUP – DRUGI STUP DOBROVOLJAN!
1. Očuvati prvi mirovinski javni stup, temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti, s elementima solidarnosti i redistributivnosti.
2. Zamrznuti/ukinuti postojeći model drugog mirovinskog stupa, jer je štetan za javne financije, postojeće i buduće mirovine, te ga transformirati u dobrovoljni.
3. Vratiti stopu od 20 posto za prvi mirovinski stup, te uvesti ravnomjerno plaćanje mirovinskih doprinosa od strane poslodavaca i zaposlenih (sada mirovinski doprinos poslodavci uopće ne plaćaju, jedini u EU).
4. Ojačati doslovnu primjenu prekršajne i kaznene odgovornosti za neuplatu mirovinskih doprinosa.
5. Bitno ograničiti rad na određeno i druge oblike nesigurnog rada, jer vode raspadu mirovinskog sustava.
6. Skrb za djecu, invalide i starije priznavati kao puni rad.
7. Dob za umirovljenje sa 67 godina uvesti nakon 2038.
IV. OČUVATI JAVNO ZDRAVSTVO I DRŽAVNO DOPUNSKO OSIGURANJE
1. Protiv privatizacije zdravstvenog sustava i zdravstvenog osiguranja, te podjele zdravstvenih usluga na one za bogate i one za siromašne.
2. Zadržati državni sustav dopunskog (i dodatnog) osiguranja i ne poskupljivati police.
3. Ukinuti dodatni zdravstveni doprinos na mirovine (od 1 i 3 posto).
4. Izraditi strategiju dugoročne skrbi (palijativna skrb) te uvesti javne programe za dostojanstveni kraj života (hospiciji).
V. PROTIV ZANEMARIVANJA I ZLOUPOTREBE STARIJIH
1. Izmijeniti Ovršni zakon na način da se pojeftini i pojednostavi ovršni postupak.
2. Ne dopustiti ovrhu na mirovine niže od minimalne mirovine.
3. Onemogućiti ovrhu nad jed(i)nom nekretninom.
4. Jamčiti obavijest o ovrhama/ustegama iz mirovine (banke).
5. Ukinuti ugovore o dosmrtnom uzdržavanju i bitno detaljnije propisati ugovore o doživotnom uzdržavanju.
6. Do daljnjega ne uvoditi porez na nekretnine jer bi vodilo ka pljački i daljnjem siromašenju starijih.
VI. RAZVITI MODELE SUDJELOVANJA STARIJIH U DRUŠTVU
1. Kao temeljni oblik nacionalnog dijaloga zadržati Nacionalno vijeća za umirovljenike i starije osobe.
2. Osigurati mjesta za predstavnike umirovljeničkih udruga u upravnim vijećima HZMO-a i HZZO-a.
3. Ustanoviti Ured pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe.
4. Uvesti obvezne savjete/vijeća za starije osobe pri Uredu Predsjednika, Vlade, te svih županija, općina i lokalnih samouprava.
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske
Jasna Petrović Josip Kovačić
