Pitanje: Sljedeće godine namjeravam ići u mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Ne razumijem propis iz Zakona o mirovinskom osiguranju koji se odnosi na uvećanje mirovine za 0,15 % i 0,45 % po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu i povezanost s navršenim stažem. Smatram da je ta razlika u uvećanju odgođenog odlaska u mirovinu diskriminatorna jer je za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika potrebno navršiti duži staž (u efektivnom trajanju 41 godinu), od staža za odgođenu starosnu mirovinu (mirovinski staž 35 godina). Bila bih vam zahvalna ako ste u mogućnosti skrenuti pažnju na tu činjenicu sada kada se priprema novi Zakon o mirovinskom osiguranju. LJ.K. iz Samobora
Odgovor: Uvećanje od 0,15 % pripada dugogodišnjim osiguranicima koji ostvare mirovinu u dobi između 60 i 65 godina života, a imaju najmanje 41 godinu efektivnog staža osiguranja. Za takvu mirovinu nema prijelaznog razdoblja za žene. Korisnici koji su prvi puta ostvarili pravo na starosnu mirovinu sa 65 godina života (žene dob 63 i 9 mjeseci u 2025.) i najmanje 15 godina mirovinskog staža (gornje granice staža nema) ostvaruju pravo na starosnu mirovinu bez uvećanja. Korisnici koji su prvi puta ostvarili pravo na starosnu mirovinu poslije 65 godina života (žene poslije 63 i 9 mjeseci u 2025.), s najmanje 35 godina mirovinskog staža (žene 33 godine i 9 mjeseci), imaju pravo na uvećanje mirovine za 0,45 % po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu, a najduže za 5 godina.
Navedeno povećanje od 0,45 % po mjesecu, dakle, nemaju korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika. Ipak, korisnicima koji su ispunili uvjet navršenog staža od 41 godinu prije navršenja 60 godina života, povećava se za 0,15 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih 60 godina života, a nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu povećava se za 0,45 % po mjesecu i može iznositi najviše 27 %. S druge strane, umirovljenici koji su nastavili raditi uz mirovinu na pola radnog vremena nakon što su ostvarili pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, u eventualnom preračunu mirovine zadržavaju polazni faktor iz prvog rješenja o mirovini, naime uvećanje od samo 0,15 %.
U sklopu priprema za donošenje novog Zakona o mirovinskom osiguranju, SUH traži da se uvećanje mirovine za kasniji odlazak u mirovinu, tzv. bonifikacija, izjednači za dugogodišnje osiguranike sa osiguranicima koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu poslije 65 (žene 63 god i 9 mj) godina života. Rezultat naših nastojanja znat ćemo tek poslije sredine ove godine.
