Sindikat umirovljenika Hrvatske se uključio u javno e-savjetovanje glede Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Prvo, zbunjuje što bi se promjenom članka 18. propisalo da mjere zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja utvrđuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje općim aktom uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite u skladu sa zakonom kojim se uređuje zdravstvena zaštita. Time se dovodi u opasnost vjerojatna situacija da u okolnostima nedovoljnih financijskih sredstava ili kapaciteta Zavod, pod opravdanjem racionalizacije troškova, smanji opseg ili vrstu mjera zdravstvene zaštite. Sindikat umirovljenika Hrvatske smatra da se mora postaviti uvjet da se izmjene mogu raditi samo uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, ali i temeljem rasprave s udrugama koje predstavljaju pacijente.
Zdravlje na bubnju
Predviđa se i promjena članka 19. na način da se bitno povećava sudjelovanje osigurane osobe u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine zdravstvene usluge i to velikim dijelom targetira upravo starije osobe koje nemaju dovoljno sredstava za plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja. Primjerice, za specijalističku dijagnostiku uvećava se postotak proračunske osnovice s 1,5% na 2%, (s 50,00 na 67,00 kuna), za ortopedska pomagala također s 1,5% na 2%. Dentalna pomagala za osobe starije od 65 godina uvećala bi se s 15,03% na 20,04%.
U uvjetima povećane inflacije i otežanim socijalno-ekonomskim prilikama u kojima živi veliki broj umirovljenika i drugih starijih osoba, ovo povećanje sudjelovanja u troškovima zdravstvenih usluga je novi udar na uvjete života umirovljenika i starijih osoba čija je smrtnost ionako vidljivo porasla. Zbog ublažavanja udara na standard umirovljenika i dostupnost zdravstvenih usluga Sindikat umirovljenika Hrvatske traži da se usporedno s izmjenama i dopunama ovog zakona izmijeni prihodovni cenzus za osiguranike koji sredstva za dopunsko zdravstveno osiguranje stječu na teret državnog proračuna i to za osigurane osobe samce čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi prihodovni cenzus viši od hrvatske linije siromaštva utvrđene u tekućoj godini – i to trenutno ne više od 3.038 kuna za samca, a po članu obitelji ne više od 1.595 kuna.
Liječnici kolo vode
Nadalje, SUH zahtijeva da se promjenama postojećeg članka 33. omogući osiguranoj osobi mogućnost kvalitetnije skrbi (boljih stentova, dentalnih usluga, umjetnog kuka i drugih proteza i sl.) te da joj se omogući plaćanje razlike između standarda Zavoda i izabranog standarda, čime bi se poboljšala zdravstvena zaštita i smanjile patnje pacijenata.
Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske podsjećaju kako su u više navrata postigle dogovor s predstavnicima Ministarstva zdravstva da se člankom 102. stavak 2. obvezno uvede kako Upravno vijeće HZZO-a ima 11, a ne 9 članova, od čega su dvoje predstavnici prethodno navedenih umirovljeničkih udruga. S obzirom da su starije osobe i umirovljenici velika skupina korisnika zdravstvene zaštite, kao i financijera zdravstvenih usluga kako kroz dopunsko osiguranje, dodatni zdravstveni doprinos, tako i kroz redovni zdravstveni doprinos za one koji uz mirovinu i rade, neophodno je konačno legalizirati njihov utjecaj na kreiranje politike i odluka unutar sustava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Sindikat umirovljenika Hrvatske također zahtijeva da se obvezno uvede izmjena članka 50. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim se propisuje kako osiguranik koji je navršio 65 godina života i 15 godina godina mirovinskog staža nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti, već na teret sredstava poslodavca odnosno osiguranika koji je obveznik uplate doprinosa. Kako se ovim člankom diskriminiraju zaposleni umirovljenici, to će ova odredba hitno mora izmijeniti na način da se izjednače u pravima svi zaposlenici.
Hoće li išta od ovih primjedbi koje su usmjerene na davanje značajnije uloge i pozicije pacijenata, osobito starije dobi, a ne samo u korist liječnika i zdravstvenog sustava, biti uvaženo. Vidjet ćemo uskoro. U pripremi je i dopis u vezi izmjena ovog zakona Ministarstvu zdravstva.
J.A.P.
