Sedamnaesta tematska sjednica „Palijativna skrb i hospicij” Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, održana u petak, 6. ožujka 2020. u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava bila je burna i borbena.
Nakon prikaza Sanje Predavec iz Ministarstva zdravstva o pružanju zdravstvenih usluga starijim osobama s naglaskom na palijativnu skrb i domove za starije osobe, uključujući i ustanove za palijativnu skrb i hospicije, uvodne komentare su dale i Vlasta Vučevac, predsjednica Hrvatskoga društva za palijativnu medicinu pri Hrvatskom liječničkom zboru te Tatjana Bekić iz HZZO-a. Detaljni prikaz se uglavnom odnosio na model, ali ne i na učinak palijativne skrbi te je iz prikazanog izvjesno kako nema dovoljno kapaciteta za smještaj bolesnika potrebitih palijativne skrbi, kao niti hospicija koji bi omogućili dostojanstveno umiranje. Većinom se za umirališta koriste stacionari u županijskim, privatnim i obiteljskim domovima i to bez odgovarajuće edukacije i opremljenosti.
Posebno je problematiziran neusuglašen odnos zdravstvenog i socijalnog resora: dok zdravstvenjaci drže kako bi bilo potrebno da stacionari u domovima uđu u sustav palijativne skrbi, dotle bi socijalci najradije omogućili smještaj u stacionare samo za svoje interne, ali ne i vanjske korisnike. Zaključeno je kako će se formirati radna skupina koja će raspraviti moguća rješenja. Predstavnici umirovljeničkih udruga su zatražili stavljanje na dnevni red više točaka, i to prvo, vezano uz 31 županijski dom, od čega ih je pet u Zagrebu, hitno spuštanje vlasničkih prava na županijsku razinu. Naime, iako su još 2001. godine osnivačka prava sa razine Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prebačena na razinu županija, to nije učinjeno i s vlasničkim pravima, što je blokiralo njihovo proširivanje i adaptacije. Jasna A. Petrović je zatražila da se ta točka kao zasebna raspravi već na sljedećoj sjednici Nacionalnog vijeća, što je i usvojeno.
Od strane umirovljeničkih predstavnika oštro je prozvano besramno nisko prvo ovogodišnje usklađivanje mirovina od samo 0,7 posto, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo i uznemirenje među umirovljenicima. Stoga su zatražili uvođenje trećeg godišnjeg usklađivanja mirovina, i to s rastom bruto društvenog proizvoda, o čemu su zatražili što hitnije očitovanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Predsjedavajuća Višnja Fortuna je posebno kritizirala ministra rada Josipa Aladrovića koji nikada ne prisustvuje sjednicama Nacionalnog vijeća i zatražila da se i on uključi u rješavanje umirovljeničkih problema.
Željko Šemper je predložio da se ponovno kao porezni odbitci na godišnjem poreznom obračunu uvedu dokumentirani izdaci za privatne preglede i terapije, o čemu će se pismeno uputiti inicijativa ministarstvima zdravstva i financija.