Konačno su dobre vijesti stigle za siromašnije umirovljenike, ma koliko oni bili nezadovoljni učinjenim, jer su očekivali više. Naime, izmjene Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju stavljene su u hitnu saborsku proceduru, što znači da će se umirovljenicima konačno povećati prihodovni cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Nepravda koja traje dugih 16 godina, jer toliko je prošlo bez izmjena cenzusa, tako bi konačno trebala biti ispravljena.
Dokaz da je Vlada ozbiljno shvatila zahtjeve umirovljeničkih udruga Sindikata i Matice umirovljenika za što brže rješavanje problema cenzusa je činjenica da se izmjene zakona donose po hitnom postupku, što se radi u iznimnim slučajevima, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi. Vlada je shvatila da što prije mora ispraviti nepravdu koju je nanijela stotinama tisuća umirovljenika u proteklo desetljeće i pol.
Mehanizam usklađivanja
Cenzus za člana domaćinstva u startu raste sa 1.516 kuna na 1.563 kune, a cenzus za samca sa 1.936 kuna na 2.000 kuna. U prijedlog zakona na inicijativu umirovljeničkih udruga ugrađen je i mehanizam usklađivanja po stopi usklađivanja mirovina. Time bi se spriječilo novo ispadanje umirovljenika iz sustava besplatnog dopunskog osiguranja zbog usklađivanja mirovina.
Prema procjenama SUH-a i MUH-a, ovim podizanjem cenzusa najmanje oko 10 tisuća umirovljenika se vraća u sustav besplatnog dopunskog osiguranja, i tako će se ispraviti nepravda prema tim umirovljenicima koji su unatrag godinu dana usklađivanjima i porastom mirovina ispali iz „vrtuljka prava”.
Ova je izmjena uspjela zahvaljujući trima mini prosvjedima SUH-a pod prozorima Vlade, kao i lobiranju SUH-a i MUH-a prema ministru financija i premijeru, potpomognutom od strane zastupnika Kazimira Varde, šefa Kluba Stranke MB365.
Hreljini neuspjeli zahtjevi
Vladina odluka o povećanju cenzusa nije se svidjela predsjedniku Hrvatske stranke umirovljenika, Silvanu Hrelji, koji je tražio da se promijeni mehanizam određivanja prihodovnog cenzusa na način da se on poveća na godišnjoj razini za 50 posto od prosječnog rasta plaća.
Na temelju toga HSU je izračunao da cenzus za člana obitelji treba iznositi 1.830 kuna, a za samca 2.340 kuna, no ni prikupljanje 52 tisuće potpisa građana nije uspjelo natjerati Vladu da prihvati te zahtjeve iz opozicijskog HSU-a. Zbog toga je Hrelja najavio kako će organizirati prosvjed ispred zgrade Vlade na Markovu trgu te da će prikupiti još barem 150 tisuća potpisa za tu inicijativu.
Šteta, jer je bilo za očekivati da će jedina parlamentarna umirovljenička stranka pozdraviti svako poboljšanje prava umirovljenika, a sama potruditi izboriti se s vremenom za veći cenzus. Također ostaje pitanje zašto se HSU nije potrudio izmijeniti cenzus 2013.-2015. kad su bili na vlasti i imali mjesto zamjenika ministra rada i mirovinskog sustava. Tada, međutim, nisu prihvaćali takvu inicijativu Sindikata umirovljenika, a sada je populistički zastupaju.
Dobivena bitka, ne i rat
Iako se prihvaćanje zahtjeva SUH-a i MUH-a od strane Vlade mora smatrati uspjehom, ostaje činjenica da je riječ o kompromisnom rješenju, jer primjerice cenzus za samca od 2.000 kuna je daleko manji nego što je iznosio njihov početni zahtjev da se cenzus podigne na razinu hrvatske linije siromaštva koja je u 2019. godini iznosila 2.485 kuna za samca. Umirovljeničke udruge i dalje stoje na tom zahtjevu i na takvom će povećanju ustrajati u svojim daljnjim pregovorima s Vladom.
Zanimljiv je podatak da je u 2018. godini broj korisnika polica dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret države iznosio oko 743 tisuće, da bi se u 2019. godini taj broj uvelike smanjio, na samo 666.777. To je dokaz da je država uspjela uštedjeti ogromnu količinu novca nepovisivanjem prihodovnog cenzusa kroz 16 godina. Valja spomenuti da će novim izmjenama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenog osiguranju pravo na besplatnu policu imati i osobe kojima je priznat status žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.
I demografske mjere
Također, u cilju revitalizacije, odnosno demografskog oporavka Hrvatske, pravo na besplatnu policu zdravstvenog osiguranja imat će i roditelji s troje ili više djece ne starije od 18 godina. Prema podatcima Ministarstva zdravstva u Hrvatskoj ima oko 100 tisuća roditelja koji bi ostvarili to pravo.
Troškovi za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja za te roditelje iznosili bi prema procjeni dodatnih oko 65 milijuna kuna godišnje koje bi trebalo osigurati u državnom proračunu, uz napomenu da neki od roditelja već ostvaruju pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret države po drugim osnovama.
Kad se troškovima tih roditelja pribroje i troškovi zbog povećanja pri- hodovnog cenzusa, ukupno će za provođenje izmijenjenog Zakona biti potrebno osigurati 225 milijuna kuna iz sredstava državnog proračuna, a analize i procjene pokazuju da će ove zakonske promjene obuhvatiti dodatnih oko 275 tisuća osiguranika koji će ostvarivati pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna.
Igor Knežević
