Kažimir Varda, saborski zastupnik Stranke me- đugeneracijske solidarnosti Hrvatske (SMSH), posljednje je vrijeme najaktivniji saborski zastupnik što se tiče zaštite umirovljenika i starijih osoba. Već nekoliko puta sa saborske govornice obratio se kolegama i kolegicama, Vladi i javnosti gotovo dramatičnim upozorenjima na težak položaj starijih osoba u društvu.
Najzanimljivije je da javno poziva umirovljenike i starije da mu se obrate s pitanjima iproblemi- ma, kako bi ih pokušati riješiti. I u ovom intervju Varda vam daje svoj telefonski broj!
1.Odnedavno ste zastupnik nove Stranke međugeneracijske solidarnosti Hrvatske, čime je ona postala parlamentarnom strankom. Kako to da ste se iz komforne pozicije nezavisnog zastupnika u parlamentu odlučili za članstvo u SMSH? Od brojnih stranaka, zašto ste se baš odlučili za tu?
Nakon što sam proučio program Stranke međugeneracijske solidarnosti Hrvatske, koji je blizak mojim opredjeljenjima, odlučio sam pristupiti toj stranci jer promiče skrb i zaštitu umirovljenika i najranjivijih skupina, poput osoba starije životne dobi, osoba s invaliditetom, siromašnih… Kako se kao saborski zastupnik aktivno zalažem za poboljšanje položaja ranjivih skupina, a što se može vidjeti i iz mojih izlaganja u Hrvatskom saboru, nekako je bilo prirodno postati njihov član i zastupnik.
2.Nedavno ste zatražili stanku u Saboru zbog problema uvođenja obaveznog liječničkog pregleda za vozače starije od 65 godina te ste istaknuli kako je takav prijedlog podnesen isključivo u svrhu profita medicine rada. Ima li naznaka da bi predlagatelji promjena Zakona o sig urnosti prometa na cestama mogli odustati?
U dva navrata govorio sam o novom prijedlogu uvođenja obaveznog liječničkog pregleda za vozače starije od 65 godina prilikom produženja vozačke dozvole. Naime, Ministarstvo unutarnjih poslova predlaže uvođenje takvih pregleda pozivajući se na Direktive EU. Takva obveza značila bi diskriminaciju starijih osoba na temelju dobi jer MUP u svom
prijedlogu dob poistovjećuje na diskriminatoran način s bolešću. Istaknuo sam u raspravi da je dokazano u prometnoj kriminologiji da su vozači stariji od 65 godina oprezniji i savjesniji, te da rjeđe čine prometne delikte, a glavni krivci prometnih nezgoda su alkohol, zlouporaba droga i prije svega, nedostatak iskustva. Uostalom, planira se povećanje radnog vijeka na 67 godina i više, a istodobno se tvrdi da su takve osobe vjerojatno nesposobne dovesti se automobilom do svog radnog mjesta. Koji je to parametar koji određuje da osoba postaje manje sposobna za vožnju upravo onog dana kada slavi 65. rođendan?
Pa i same Direktive EU ne određuju dobnu granicu, nego karakter vozačkih dozvola (amateri, odnosno profesionalci) i minimalne standarde psihofizičke sposobnosti za upravljanje motornim vozilima i za počinitelje prometnih prekršaja. Takva obveza, ako bi se uvela zakonom, dovela bi u pitanje ionako teški materijalni položaj umirovljenika jer sada pregled kod medicine rada košta 435 kuna, a ako su potrebni specijalistički pregledi koji idu na teret HZZO-a, to u mnogome opterećuje i državni proračun. Ako takav prijedlog dođe u saborsku proceduru, ponovno ću se založiti da se takav prijedlog ne usvoji, odnosno predložiti amandman na prijedlog zakona. Također, i sam predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izjavio je u Saboru da će vrlo pažljivo razmotriti to pitanje te se uzdam u njegovu prosudbu. Zatražit ću i razgovor s njim.
3.Vladi ste poslali i zastupničko pitanje vezano za ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa. Je li odgovor stigao?
Da, dobio sam odgovor da do daljnjega ostaje dodatni zdravstveni doprinos zbog dugova u zdravstvu. To je Vladin odgovor, ali to pitanje i dalje ostaje otvoreno te ću nastojati u svakoj prigodi podsjećati izvršnu vlast na potrebu za ukidanjem dodatnog zdravstvenog doprinosa. Ne samo da nema osnova za takav namet, već se i pogrešno obračunava – na cijeli iznos mirovine, a ne na onaj dio koji prelazi iznos prosječne neto plaće u prethodnoj godini.
4.Kako ocjenjujete Vladinu politiku prema umirovljenicima i starijim osobama?
U raspravi u vezi Prijedloga zakona o zaštiti od nasilja u obitelji istaknuo sam potrebu da bi se, u skladu s Konvencijom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, trebalo izričito navesti i nasilje nad starijim osobama koje je sve učestalije, ali se o tome još uvijek šuti. Simptomatično je da ne postoji sustav praćenja položaja starijih osoba u društvu i obitelji. Nadležno ministarstvo, točnije Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike trebalo bi u konačni tekst spomenutog zakona ugraditi zaštitne mehanizme za starije, a Vlada bi trebala konačno uvesti posebnog pravobranitelja za starije osobe i umirovljenike.
Ne vjerujem da će to ići lagano, kao što nije prošao ni moj amandman na tzv. paket poreznih zakona gdje sam upozorio na obračun poreza na promet kod zamjene nekretnina, kada, u pravilu umirovljenici, odnosno starije osobe, mijenjaju veći stan za manji. Također sam upozorio na potrebu ukidanja ili izmjene članka Zakona o obaveznim odnosima koji se odnosi na ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, pri čemu sam tražio da se zaštite primatelji uzdržavanja. U svim tim pitanjima blisko surađujem i s umirovljeničkim udrugama, osobito sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske.
5.Jedan ste od rijetkih političara koji često progovara o problemima umirovljenika i starijih osoba. Koje su vaše iduće inicijative?
Na dnevnoj bazi pratim aktualna događanja u vezi umirovljenika i starijih osoba kako bih na vrijeme mogao reagirati u skladu s onim što mi omogućuje poslovnik Hrvatskog sabora. Jedan od primjera je reakcija na diskriminatorne izjave pojedinih saborskih zastupnika o starijim osobama, a koje su izrečene na događaju u Klubu mladih Rijeka. I kao što sam već naveo, posebnu pažnju posvećujem upravo pitanjima kojima se diskriminiraju umirovljenici, starije osobe, osobe s invaliditetom ili djeca s teškoćama u razvoju, a jedan od primjera je reakcija na probleme djece s autizmom u Slavonskom Brodu. U svakom slučaju ostaje otvoren veliki problem, a to je problem rasta mirovina u skladu s porastom plaća i troškova života, kako bi se zaustavilo njihov realni pad.
6.Koliko vam se umirovljenici i starije osobe obraćaju s pitanjima te na što se ta pitanja najčešće odnose?
Umirovljenike uglavnom zanima povećanje mirovine, pitanja vezana uz obiteljsku mirovinu te mogućnost ostvarenja dijela mirovine umrlog bračnog partnera, problem isplate mirovina putem Royal osiguranja, kao i problemi vezani uz siromaštvo, pučke kuhinje i slično. No, nadam se da razumiju kako mi se uvijek mogu obratiti s bilo kojim pitanjem jer sam tu za njih. Mogu me zvati na broj Kluba saborskih zastupnika (tel: 01/6303 355) ili mi se obratiti putem e-maila: kazimir. varda@sabor.hr , a ja ću sa svoje strane učiniti sve što je u mojoj moći i naravno, u skladu sa zakonom.
Razgovarala: Ana Kuzmanić
