Loše vijesti za standard hrvatskih umirovljenika i građana. U veljači je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila 3,8 %, u ožujku 4,8 %, u travnju čak 5,8 %, a turistička sezona je tek pred vratima. Porast inflacije ima 16 država članica Europske Unije, a u Hrvatskoj je druga po visini. Veću inflaciju od Hrvatske u eurozoni ima samo Bugarska. Vlada uzroke tako visoke inflacije vidi u ratu na Bliskom istoku, koji je izravno utjecao na rast energenata.
„Porast cijena energenata, osobito naftnih derivata, izravno utječe na rast cijena svih proizvoda te je odgovoran za polovicu rasta inflacije u travnju. Da se cijena energije nije mijenjala inflacija bi bila „samo“ 3%“, kazao je premijer Plenković.
U Vladi očekuju smirivanje situacije na Bliskom istoku, što bi dovelo do stabilizacije cijena nafte na tržištu te umjereniji rast cijena hrane na godišnjoj razini u Hrvatskoj.
Ministar financija Tomislav Ćorić smiruje javnost objavom o novim, nižim cijenama dizela i plavog dizela. Također apelira na smanjenje cijena usluga, pogotovo sada dolaskom turističke sezone, kada će gosti iz zapadnih zemalja birati destinaciju za godišnji odmor. Ćorić se osvrnuo i na izlazak Ujedinjenih Arapskih Emirata iz organizacije OPEC i OPEC+. Izrazio je zabrinutost kazavši da tek treba vidjeti kako će to utjecati na cjelokupnu situaciju.
Do kraja godine 7 %?
No, najnoviji podatak o ubrzanju inflacije u Saboru je kritizirala oporba, koja smatra da to nije rezultat vanjskih šokova, nego da je domaća inflacija prouzročena „nečinjenjem Vlade“.
„Tako rapidno ubrzavanje inflacije možda nisu očekivali ni oni najpesimističniji. Prošli mjesec s 3,8 na 4,8, a sada ovaj s 4,8 na 5,8 posto pokazuje da je ovo – usprkos mjerama Vlade, zamrzavanju energenata, poreznim izmjenama – ozbiljniji strukturni problem nego što i sama Vlada misli“, komentirao je SDP-ov Boris Lalovac, nekoć bivši ministar financija, dodavši da nadolazeća turistička sezona znači i veću potražnju, što bi moglo još povećati cijene.
Hrvatska bi tako mogla ostvariti crni scenarij HNB-a koji prognozira inflaciju od preko 7 % do kraja godine.
Trgovci rast troškova prebacili na kupce
A i mimo trenutne situacije, nije teško za zaključiti da je na velik rast inflacije posljednjih godina utjecala i pohlepa trgovaca koji se bave maloprodajom hrane, koji su u razdoblju od 2019. do 2024. godine udvostručili svoju dobit, uz zadržavanje stabilne trgovačke marže, što upućuje na to da su rastuće troškove uspješno prevalili na krajnje potrošače, a što je istaknuto krajem travnja 2026. u najnovijem HNBlogu “Vino i čokolada: kakva je veza globalnih poremećaja s domaćim cijenama hrane?“ Riječ je o blogu Hrvatske narodne banke, a ovo izdanje potpisuju izvršni direktor HNB-ovog Sektora istraživanja Davor Kunovac i pripravnici u HNB-ovoj Direkciji za ekonomske analize Ivan Batušić i Jakov Čorak.
Iako rast cijena energenata pogađa sve europske zemlje podjednako, hrvatski kupci plaćaju višu cijenu hrane od kupaca u Europi, istaknuo je Batušić. Uzrok tome vidi u potražnji i to još od razdoblja COVID-a. Već tada su trgovci počeli rast troškova prebacivati na kupce i time povećavati svoju dobit bez podizanja marži. Za one koji ne znaju, to znači da su trgovci povećali svoj ukupni profit (neto iznos novca) prodajući više jedinica proizvoda ili usluga, dok im je marža (razlika između nabavne i prodajne cijene) ostala ista.
“U uvjetima iznimno snažne domaće potražnje – potaknute realnim rastom plaća, snažnim rastom turizma, ali i pozitivnim potrošačkim sentimentom – trgovci su i bez potrebe za promjenom marži ostvarili dvostruko veću dobit u odnosu na pretpandemijsko razdoblje”, kažu autori analize.
Zašto su cijene svugdje iste
No, zanimljivo je da analitičari navode kako treba napomenuti kako održavanje marži u uvjetima povećanih troškova u recentnoj inflatornoj epizodi nije bila specifičnost sektora maloprodaje ni velikih trgovačkih lanaca, već pravilo na razini cijeloga gospodarstva, te navode da je ukupna dobit svih poduzeća udvostručena uz zadržavanje stabilnih marži koje su na razini gospodarstva bile više od onih u sektoru trgovine.
Analitičari navode kako se inflacija može ublažiti popuštanjem potražnje – autonomno zbog ponašanja potrošača ili zbog akcija ekonomskih politika, ali i zbog poduzimanja mjera ekonomske politike usmjerenih jačanju konkurencije. Ovo zadnje smatramo ključnim, jer svima je jasno da su najveći trgovački lanci jednako poskupili svoje proizvode i razlike u cijenama istih proizvoda u različitim trgovačkim lancima je doista teško pronaći, tek na pojedinim proizvodima kad su akcije, što ispada da trgovački lanci djeluju oligopolno, iako nema dokaza da se dogovaraju oko zajedničkog formiranja cijena. Krajnji rezultat je da Hrvatska i Njemačka imaju slične cijene hrane, a Njemačka ima skoro duplo veću prosječnu mirovinu i plaću.
Rast cijena čokolade i govedine
Koliko je pohlepa trgovaca u Hrvatskoj jača nego vani govori i sljedeći podatak iz HNB analize u kojem se navodi da je slab urod kakaovca 2024. i 2025. godine u Africi doveo do povećanja cijene čokolade na globalnom tržištu, no te cijene rasle su postepeno i s vremenskim odmakom, dok je u Hrvatskoj cijena porasla odmah čim se povećala cijena sirovina. Slična situacija je i s cijenom govedine.
„Trgovci su povećane troškove često brže i snažnije prenosili na potrošače negoli je to slučaj u ostalim zemljama”, potvrdili su iz HNB-a.
Igor Knežević
