U našem mjesečniku redovito ukazujemo na nelogičnost postojanja obveznog II. stupa mirovinskog osiguranja, koji državi stvara milijarde kuna gubitaka i rupe u javnom proračunu. Svakom zaposlenom u Hrvatskoj od njegove mjesečne bruto plaće otkida se 5 posto iznosa, no pri odlasku u mirovinu dolazi do još jedne bizarnosti. Naime, od 1. siječnja 2019. izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, a za što su se izborile umirovljeničke udruge Sindikat i Matica, svi umirovljenici dobili su pravo da izaberu hoće li pri umirovljenju primati mirovinu samo iz I. stupa ili iz I. i Ii. stupa mirovinskog osiguranja, ovisno što im je isplativije.
Pokazalo se da je za minimalno 60 posto umirovljenika isplativiji bio povratak u I. stup, pri čemu se sav novac koji su uplaćivali u II. stup prebacuje na račun HZMO-a. Kako cijeli postupak izgleda u praksi najlakše ćemo objasniti kroz primjer 61-godišnje gospođe N.D. koja je prošla cijeli postupak odabira starosne mirovine (za dugogodišnjeg osiguranika), a koja je Glasu umirovljenika ustupila cjelokupnu dokumentaciju.
Primamljivih 15 posto
REGOS joj je na kućnu adresu poslao informativni izračun koliko bi mogla iznositi njezina mjesečna mirovina, pa bi u slučaju odabira mirovine samo iz I. stupa primala 5.870,77 kuna mjesečno, uz opasku da je riječ o izračunu kao da je bila osigurana samo u I. stupu, uz prijenos sredstava iz II. stupa u I. stup. Da se gospođa odlučila na mirovinu iz oba stupa dobila bi 5.796,71 kunu od državnog HRMOD-a ili 5.793,05 kuna od Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva.
HRMOD je uveden od ove godine i kao što vidimo nudi sitno povoljnije mirovine pri odabiru drugog stupa. U slučaju izbora oba stupa osnovna mirovina bila bi joj 5.106,18 kuna, dok bi joj iz II. stupa bilo uplaćivano 690,53 kune (HRMOD) ili 686,87 kuna (Raiffeisen). Zaključak je da joj je odabir mirovine samo iz I. stupa isplativiji za barem 74 kune mjesečno. No, gospođa je ipak dvojila između dviju opcija, jer je u Regosovom dopisu pročitala da u slučaju izbora obaju stupova ima pravo na 15 posto jednokratne isplate sa svog osobnog računa u II. stupu, odnosno iznos od 33 tisuće kuna. Naime, želja joj je renovirati stan i treba joj novac, pa nas je upitala za mišljenje što bismo joj preporučili.
Objasnili smo joj da je tih 15 posto zapravo bitno manje, jer se na isplatu iznosa iznad 30 tisuća kuna plaća 15 posto poreza, te još i prirez (a do 30 tisuća se plaća 10 posto poreza i prirez). U njenom slučaju ne bi dobila 33 tisuće kuna, već 5 tisuća kuna manje, a uz to bi joj se i mirovina iz II. stupa izračunala prema preostaloj svoti, tj. bila bi još niža. Jedino pozitivno u ovom trenutku je to što se mirovina iz II. stupa može nasljeđivati, no vratimo se negativnostima…
Gubici na usklađivanju
Naime, vrlo bitno je znati i da se mirovine iz I. stupa usklađuju prema rastu cijena i plaća po formuli 70:30 u korist povoljnijeg postotka. No, kod II. stupa situacija je drukčija. Našoj gospođi, da je izabrala mirovinu iz oba stupa, usklađivala bi se osnovna mirovina od 5.106,18 kuna kao u I. stupu, no preostalih 690,53 kune iz II. stupa usklađivalo bi se samo prema rastu cijena, ne i plaća. Tako bi primjerice za posljednje polugodišnje usklađivanje od 2,46 posto, njezina mirovina iz II. stupa rasla samo za 1,2 posto, odnosno blizu 9 kuna manje.
Možda vam se na prvu čini mala razlika, ali pričekajte. Ako se u obzir uzme da su 2018. i 2019. godine prije pandemijske krize plaće na godišnjoj razini rasle iznad osam posto, a inflacija je bila 2,20 posto i 1,70 posto, računica je jasna. Na godišnjoj razini oni koji se odluče za mirovine iz drugog stupa po toj procjeni mogli bi, ne bude li novih kriza, gubiti i po šest posto na usklađivanju II. stupa. Oni optimističniji zbog povlačenja novca za oporavak iz Europske unije najavljuju da će samo na temelju toga hrvatski BDP biti u plusu 2,9 posto godišnje, te se očekuje da će plaće i standard u budućnosti doista još više rasti.
Na svoju štetu
U prijevodu, naša gospođa, da se odlučila za mirovinu iz oba stupa, mogla bi u budućnosti zbog tih šest posto na svojih 690 kuna iz II. stupa mjesečno gubiti 41 kunu, odnosno oko 500 kuna godišnje. S tim da bi se postoci iz godine u godinu kumulirali, pa bi tako svake sljedeće godine iznos gubitka bio sve viši i viši. A s obzirom da joj je tek 61 godina, gospođa bi da poživi 20 godina mogla na usklađivanju zbog 5-6 posto razlike izgubiti 10.000 kuna. Dakako, moguće su i nove krize, pa da gubitak bude manji, ali moguć je i veći rast plaća, pa bi gubitak bio veći.
Postavlja se pitanje zbog čega se onda gotovo 40 posto novih umirovljenika ipak odluči za dvostupnu mirovinu? Jedan mali dio možda i zbog neznanja, zbog čega i pišemo ovaj članak, jedan dio su oni kojima je mirovina stvarno povoljnija iz oba stupa, no to su osobe koje su za života imale izrazito visoke plaće. Primjerice, naša gospođa imala je po 30-40 posto veću plaću tijekom radnog vijeka od prosjeka, pa joj je u izračunu dvostupačna mirovina ispala manja od one iz prvog stupa.
Glavni razlog za izbor dvostupačne mirovine je siromaštvo. Jer čak 80 posto onih koji su je izabrali odlučili su se za isplatu jednokratnih 15 posto bruto iz II. stupa kako bi vratili dugove, kredite ili jednostavno preživjeli određeno razdoblje. No, požive li, većini će se ta odluka na kraju ipak financijski obiti o glavu.
Igor Knežević
