U Hrvatskoj je krajem rujna 2022. godine bilo oko 105 tisuća nezaposlenih što je rekordno niska nezaposlenost. Razloga za tako malu brojku je mnogo, od gospodarskog oporavka koji je krenuo ulaskom Hrvatske EU, ali i egzodusa nezaposlene mlade radne snage „trbuhom za kruhom“ otvaranjem granica EU. Uoči međunarodnog dana starijih osoba na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe 29. rujna ove godine prezentaciju je održao ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, koji je dao i neke zanimljive podatke.
Kazao je kako je 2014. godine izdano tek stotinjak radnih dozvola za strane radnike, da bi u ovoj godini ta brojka porasla na čak 86 tisuća. Svi smo svjedoci kako su strani radnici počeli popunjavati rupe na tržištu rada, i to uglavnom poslove u uslužnim djelatnostima i prodaji, a Lončar je kazao i kako Vladine projekcije rasta BDP-a od 2,5 posto znače i dodatnih 25 do 30 tisuća novih radnih mjesta. Porast potražnje za radnicima, kazao je, će zahtijevati aktivaciju nezaposlenih, izdavanje radnih dozvola, ali i da su u „HZZ-u primijetili da se velik broj umirovljenika pojavljuje na tržištu rada, i to radeći do polovice radnog vremena od četiri sata dnevno“.
Informacije na jednom mjestu
Trenutno je 24 tisuće umirovljenika zaposleno do polovice radnog vremena, a prema istraživanju HZZ-a još oko 6.400 tisuća umirovljenika je iskazalo želju za zapošljavanjem. S druge strane i poslodavcima su zbog manjka radne snage umirovljenici postali zanimljivi, a to je prepoznato i u Vladi pa je HZZ u partnerstvu sa Ministarstvom rada i mirovinskog sustava i HZMO-om odlučio pokrenuti web stranicu za zapošljavanje umirovljenika. Sindikat umirovljenika je godinama tražio da se pri burzi uvede posebni registar za umirovljenike i da se doista počne posredovati u njihovu zapošljavanju, a sada je konačno i do toga došlo. Lončar je kazao i da će se ubuduće poslodavci intenzivnije spajati s umirovljenicima, te da će se obučiti savjetnici u HZZ-u i HZMO-u koji će kroz pozivni centar davati sve potrebne informacije.
Ranije su na stranicama HZZ-a poslodavci mogli označiti u svom oglasu da zapošljavaju i umirovljenika, no sada, na web adresi https://umirovljenici.hzz.hr/ svi umirovljenici će na jednom mjestu moći pregledavati poslove koji im se nude. Pregledali smo novu web stranicu i zaključili da je doista moderna i lako pregledna, i što je najbitnije, nudi jako korisne informacije umirovljenicima. Osim popisa poslova i poslodavaca koji nude te poslove, korisnici mogu pročitati i najčešća pitanja vezana uz rad i korištenje mirovine, npr. obustavlja li se mirovina ako se zaposli, može li se primati mirovina i obavljati samostalna djelatnost ili raditi preko ugovora o djelu, kad se ima pravo na ponovno određivanje mirovine itd.
Nekvalitetni i teški poslovi
Onima koji traže posao omogućeno je i ispunjavanje online obrasca koji se šalje direktno HZZ-u, a za svaki slučaj su postavljeni i linkovi s objašnjenima kako se prijaviti osobno ili elektroničkim putem, kao i link na područne urede HZZ-a s adresama, telefonima i mail adresama savjetnika koji se mogu kontaktirati za sva pitanja. Posebno je istaknut i telefonski broj kontakt centra HZZ-a i radno vrijeme
I sve bi to bilo divno i krasno, i imalo puni smisao da se umirovljenicima nude kvalitetni poslovi. Jer, u trenutku pisanja ovog članka na toj web stranici oglašeno je bilo 124 poslova za umirovljenike i to po sljedećim djelatnostima: 36 prodavača, 30 medicinskih sestara, 19 kuhara, 19 dostavljača, 10 pomoćnih kuhara i 10 konobara. Očito je kako se umirovljenicima nude uglavnom manje poželjni poslovi, koje rijetki žele raditi, pa te rupe popunjavaju uvezeni inozemni radnici.
Rad treba biti izbor
I ono što je također bitno, riječ je o poslovima koji ne nastavljaju kontinuitet struke u kojoj su umirovljenici proveli radni vijek, a na što su predstavnici SUH-a već na istoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe u rujnu upozorili i ministra rada i predstavnike HZZ-a i HZMO-a, kao i na istraživanje da 74 posto hrvatskih umirovljenika radi jer su primorani zbog teške materijalne situacije, a što je u svom izvješću za 2021. godinu objavila i Pučka pravobraniteljica. Što je najgore, i država ne ide na ruku zapošljavanju umirovljenika, jer poslodavci moraju plaćati bolovanje umirovljenika i nakon 42 dana, a kod drugih zaposlenika teret bolovanja preuzima HZZO. Diskriminatoran je i Zakon o odgoju i obrazovanju u srednjoj i osnovnoj školi koji nalaže svim učiteljima i profesorima prisilno umirovljenje i zabranu rada u struci kad napune 65 godina.
SUH se zalaže da umirovljenicima rad u mirovini bude izbor, a ne potreba, kako bi si ispunili svakodnevicu, imali socijalne kontakte, pomagali mlađim kolegama i prenosili svoje znanje u struci za koju su se školovali i u kojoj su radili cijeli radni vijek. Ne možemo se oteti dojmu da država više pomaže poslodavcima koji ne znaju otkud nabaviti radnu snagu za manje kvalitetne i teže poslove pa priliku vide da zaimačom malo zagrabe u bazen umirovljeničke juhe.
Reći će netko, pa nitko ne sili umirovljenike da rade ili prihvate takve poslove. Istina, ne sili, ali mnogi od njih jedva preživljavaju i htjeli bi raditi poslove iz struke ili lakše poslove, no takvi poslovi im se rijetko nude. Pa su onda povremeno prisiljeni zagrebati po kontejneru kako bi pronašli pokoju plastičnu bocu i dobili 50 lipa po komadu…
Igor Knežević
