Većina ljudi misli da starenje neizbježno sa sobom donosi i slabljenje intelektualnih snaga. Neuroznanstvenici i psiholozi sada otkrivaju da stariji mozgovi imaju iznenađujuće sposobnosti i snage. Zablude o tome što se događa kad um stari, sada jedna po jedna – nestaju.
Zabluda: Stvari se pogoršavaju
Testovi pamćenja zaista pokazuju da 70-godišnjacima često treba više vremena i da čine više grešaka od 20-godiš- njaka. Međutim, unutar tih rezultata je skrivena prevladavajuća činjenica da se, kako ljudi stare, mentalna snaga počinje značajno razlikovati među pojedincima slične dobi, što onemogućuje zaključivanje o sposobnostima neke starije osobe samo na osnovi njene dobi. Različitim psihološkim testovima na ljudima u dobi od 25 do 92 godine, otkriveno je da je gotovo trećina 80-godišnjaka obavila zadatke jednako dobro kao i njihovi mlađi kolege. Studije govore kako većina ljudi zadržava dobre mentalne vještine barem do 70. godine. Ispitivanja pokazuju da su neki od faktora povezanih s dobrom mentalnom funkcijom u starijoj dobi iznadprosječna naobrazba, stimulirajući životni stil i brak s inteligentnom osobom. Privrženost rutini i nezadovoljstvo životom povezani su sa slabljenjem intelekta.
Prva zabluda: Prvo se gubi pamćenje
Godinama je prevladavalo mišljenje da tokom starenja pamćenje prvo „odlazi” Međutim, kada mentalne sposobnosti prijeđu svoj vrhunac, pamćenje još neko vrijeme ostaje. Ono što obično prvo postaje teško i to već u 40-tim godinama života jest orijentacija u prostoru. Neke mentalne vještine, kao što su sposobnost koncentracije ili matematičko računanje, zadržavaju se jako dugo u starosti.
Druga zabluda: “Koristi ga ili ga izgubi”
Znanstvenici kažu da ne postoji izravna veza između mentalne aktivnosti i oštrine uma. Novija istraživanja ukazuju da „je dobro upotrebljavati mozak, ali to ne jamči da ga nećete izgubiti” Izgleda da je izlaganje mozga novim iskustvima i podražajima ključno za održavanje uma bistrim. Studijama je otkriveno da su oni koji ustraju u tome da obavljaju stvari na jednak način, skloniji bržem opadanju intelektualnih sposobnosti tokom starenja.
Treća zabluda: Zdravo tijelo – zdrav um
U mnogim slučajevima, bolest uopće ne narušava mozak za vrijeme starenja. Za bolesti koje su povezane s mentalnim slabljenjem (srčane bolesti, šećerna bolest ili visoki krvni tlak), znanstvenici smatraju da se može djelomično kriviti životni stil pacijenta. Na primjer, prekomjerno uživanje hrane, nedostatak fizičke aktivnosti i stres su vjesnici fizičkog i mentalnog slabljenja. Tjelovježba koristi snazi mozga u zdravih i u bolesnih, kako mladih, tako i starih osoba.
Četvrta zabluda: Starijima je teško pomoći
Mozak koji stari zadržava iznenađujuću sposobnost da se pomlađuje, kako bi kompenzirao gubitke. Ako jedna njegova nervna stanica ne može obavljati svoju funkciju, susjedne stanice preuzimaju taj posao. Kako mozak stari, on može prebaciti odgovornost za određeni zadatak koji treba obaviti, s jedne regije na drugu. Istraživači sa sveučilišta Penn State otkrili su da ljudi u svojim 70-tim godinama, koji su izgubili mentalnu oštrinu u posljednjih 15-tak godina svog života, mogu znatno poboljšati svoje stanje pomoću učenja. Psiholozi primjenjuju kognitivne treninge u svrhu poboljšanja rezoniranja, snalaženja u prostoru i pamćenja, kako bi starije ljude održavali oštroumnima i nezavisnima.
Nije zabluda: Stariji pa pametniji
Znanstvenici koji istražuju umne sposobnosti u laboratorijskim uvjetima potvrđuju da čovjek postaje mudriji u starijoj dobi. Mnoge studije pokazuju da se stariji ljudi prilagođavaju svojim „sporijim mozgovima” izvršavajući zadatke efikasnije nego oni mlađi. Također, premda starijim ljudima često treba više vremena da donesu odluku, ona je često bolja.
Razumljivo, još je istraživanja potrebno na području starenja uma, međutim više se nikad neće moći stariju dob definirati kao period mentalne slabosti. Stručnjaci zaključuju da stariji mozgovi nisu inferiorni, nego su drugačiji od mlađih mozgova. Na neki način, mlađi su ljudi oni koji mogu biti u nepovoljnom položaju, kompenzirajući nedostatak informacija, iskustva i mudrosti brzinom uma.
dr. Ivo Belan
DOB ZAHTIJEVA AKCIJU
UN povodom Međunarodnog dana starijih osoba, koji se obilježava 1. listopada, već nekoliko godina provodi kampanju„Dob zahtijeva akciju” u kojoj volonteri iz gotovo cijelog svijeta organiziraju mar- ševe. Uz to, potiču starije osobe na potpisivanje peticije koja bi trebala biti sastavni dio Konvencije o pravima starijih osoba, a u kojoj se zahtijeva prestanak dobne diskriminacije te osiguravanje uključivanja starijih u društvo i njihova izjednačavanja s ostalima. To je nešto o čemu bi i naša Vlada trebala voditi računa s obzirom na stanje u umirovljeničkoj populaciji u zemlji.
