Pišu nam umirovljenici kako su osramoćeni i poniženi, jer su usklađivanjem mirovina u ožujku dobili pet do petnaest kuna veću mirovinu. Posebno je bijes izazvalo to usklađivanje od 0,94 posto, koje se nekima učinilo na prvi pogled probavljivo, dok nisu saznali da dodani iznos na mirovinu trebaju podijeliti na tri mjeseca, te im je mirovina usklađena samo za neki mizeran iznos mjesečno, za kilu kruha ili litru mlijeka, ili tek mjericu jagoda sa štanda.
Pošalji ministru „medeka”
I maloj bebi je jasno da hrvatske mirovine za većinu umirovljenika nisu adekvatne i dovoljne preživljavanje, te da su daleko od zarađenog prava na dostojanstveni život. Mnogi su htjeli organizirati spaljivanje tih bijednih „medeka” ili desetica kuna na Markovom trgu u Zagrebu, no zabranjeno je paliti novac, posebno javno. Drugi su predlagali da im dostavimo tekući račun resornog ministra, kako bi mu poslali „usklađene” sitniše, no više bi potrošili na poštarinu; a treći su ironično pitali koliko lipa je porasla najniža mirovina…
Sindikat i Matica umirovljenika su 14. veljače uputili zahtjeve za uvođenjem hitnih mjera protiv siromaštva umirovljenika i starijih osoba, među kojima je prvi i najbitniji preduvjet zaustavljanja siromaštva je promjena formule usklađivanja mirovina. Kako bi se zaustavio višegodišnji trend pada mirovina u odnosu na plaće potrebno je hitno izmijeniti formulu usklađivanja, i to tako da se obračunava samo prema indeksu koji je više rastao (plaće i cijene). To bi bilo u skladu s predizbornim obećanjem aktualne Vlade o rastu mirovina prema 50 posto prosječne neto plaće, kao i u skladu sa sadašnjom gospodarskom i financijskom situacijom u državi.
U zadnjih osam godina bruto plaće su porasle 12,10 posto, potrošačke cijene 6,50 posto, a mirovine 8,16 posto – indeks plaće prema mirovinama je čak 148! Taj disparitet posebno je izražen u 2017. godini: plaće su u tom razdoblju porasle 5,30
posto, a mirovine 2,75 posto – indeks je čak 193. Dakle, kad ministar ponosno zbori kako su lani mirovine najviše rasle od 2008., to je upravo suprotno – najviše su pale.
Ipak stručni tim Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje je za potrebe Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe izradio projekcije efekata takvog novog modela usklađivanja, kad bi bio primijenjen od 1.1.2018. Po toj projekciji je jasno da bi se tada mirovine usklađivale 100 posto prema rastu plaća, jer se bilježi, ali i predviđa, daleko veći rast plaća, nego li potrošačkih cijena. Prema važećem modelu su u 2017. godini mirovine rasle za 2,75 posto, dok bi prema prijedlogu umirovljeničkih udruga rasle za 3,40 posto.
Starim modelom u 2018. godini očekuje se rast od samo 2,6 posto, a prema novom modelu 3,1 posto rasta. Iako je riječ o vrlo malom pomaku u usklađivanju mirovina, koje umirovljenicima s niskim mirovinama ne bi bitno pomogao, ipak je riječ o postavljanju novog, boljeg sustava usklađivanja. No, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ga – odbija, jer bi to uzrujalo ministra financija Zdravka Marića. Tvrde da je to previše, a riječ je u 2018. o 169 milijuna kuna više.
Nismo na dnevnom redu
Nova formula za usklađivanje niti nije na dnevnom redu nove mirovinske reforme. Tako da i dalje možemo očekivati samo sitni rast od po jedan do dva posto i povećanje jaza relativne vrijednosti mirovine, tj. udjela neto mirovine u neto plaći od jedva 37 posto. No, imali su novaca sanirati Royal Osiguranje od privatne firme, plaćati dugove pripadnicima HVO-a i povećavati mirovine po posebnim propisima. Nemaju samo za radničke umirovljenike koji dotiču dno bijede.
Eto kako je na zadnje sramotno povećanje mirovina reagirao Stani- slav Solc iz Zagreba: „EUREKA! Doživjeli smo i taj dan! Mirovine nam rastu! Super je povećanje za 0,94% A ja se osobno pitam: sa kojom to pameću premijer i ona osoba iz Titovih dvora misle dobiti nas umirovljenike na izborima?”, pita se Stanislav. Pitamo se i mi.
Jasna A. Petrović
