Napuhana prosječna mirovina
U lipnju 2021. godine je na Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje usvojeno Izvješće o radu i poslovanju za prethodnu godinu, koje je proslijeđeno Vladi i Hrvatskom saboru na usvajanje. Sve po redovnoj proceduri.
U bogato tiskanom materijalu na 137 stranica prvi je odjeljak posvećen„HZMO-u u brojkama”, u kojem se među interesantnim podacima navodi i jedan koji izaziva začudnost. Naime, izrijekom se navodi da je 3.945,47 kuna iznos prosječne mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2020. godine, iako je prema Statističkim informacijama HZMO-a tran- sparentno da je na dan 31.12.2020. godine prosječna mirovina prema ZOMO iznosila samo 2.566,56 kuna.
Otkuda onda razlika od 1.378,91 kuna više?
Kome je cilj podebljanim slovima i brojevima navoditi bitno viši iznos prosječne mirovine za prosinac prošle godine, što iznosi čak 56,37 posto udjela u prosječnoj plaći? Zar nije dovoljan najjednostavniji kalkulator da se izračuna kako je udjel stvarne prosječne mirovine u prosincu 2020. godine u prosječnoj neto plaći od 6.999 kuna iznosio samo 36,67 posto, odnosno za čak 20 postotnih poena manje!
Laganje narodnih predstavnika
Zašto napuhane brojke o prosječnoj mirovini? Zato jer to zvuči dobro pred članovima Vlade, zato jer će impresionirati saborske zastupnike, zato jer će i jednima i drugima smiriti savjest. Pitali smo zato Službu za odnose s javnošću HZMO-a da nam i službeno pojasne na koju se to skupinu umirovljenika odnosi takva „prosječna mirovina”.
Eto odgovora.„Na dan 31.12.2020. prosječna starosna mirovina prema ZOMO-u za umirovljenike s mirovinskim stažem od 40 i više godina, iznosila je 3.945,47 kuna. Ta je informacija dostupna u publikaciji Statističke informacije, broj 12/2020, str. 106″. Dakle, ako još nismo shvatili, autori godišnjeg izvješća o radu HZMO-a za 2020. godinu namjerno netočno navode kao običnu prosječnu mirovinu onu koja se odnosi na samo 105.317 umirovljenika s 40+ godina radnog staža, a što u stvarnosti iznosi samo 9,18 posto od ukupnog broj korisnika mirovina prema ZOMO (s međunarodnim ugovorima) to jest od 1.147.410 osoba.
Potemkinova sela
Gdje je tu profesionalna odgovornost, gdje je tu moral prikazivati Vladi i Hrvatskom saboru mirovine višima za 53,7 posto? Nije li to zavaravanje javnosti? Nije li to zamagljivanje stvarnog položaja umirovljenika, od kojih je čak 30,1 posto u kategoriji rizika od siromaštva?
Kako to nazvati nego laganjem narodnim predstavnicima, „gradnja” Po- temkinovih sela, kako je slika daleko povoljnija nego što jest, jer s još malo matematike vidljivo je kako čak 64 posto umirovljenika prema ZOMO imaju mirovinu nižu od hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna? I što sada reći?
Potemkinova sela je fraza, koja označava nešto – što u stvarnosti ne postoji, već postoji samo kao privid i opsjena; nazvana po ruskom vojskovođi koji je po opustjelim stepama južne Rusije dao sagraditi pored puta kojim je carica Katarina II. sa svojom pratnjom imala kretati kulise lažnih sela, s lažnim seljacima, pastirima i lažnim stadima.
Tako i ovdje opsjena boljeg života izlazi iz službenih tvornica privida, tako nitko od uglednika ne vidi kontejnere iz kojih se prihranjuju siromašni umirovljenici ili skupljaju plastične boce. Kako bi vidjeli, kad oni imaju „službene podatke”, kad oni znaju da je istina ono što piše u službenom dokumentu.
Starost i siromaštvo, već samo jedna od tih nevolja je dovoljna, a kada joj se doda i prijetvorna vlast, onda nevolja biva beskonačna. Jer, nije siromaštvo samo ne imati ništa ili dovoljno, već je siromaštvo naroda biljeg na čelu vlasti.
Jasna A. Petrović
