Sindikat umirovljenika Hrvatske
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Sindikat umirovljenika Hrvatske
Nema rezultata
Vidi sve rezultate
Naslovnica Naslovna Istaknuto

KAKVU MIROVINSKU REFORMU TREBAMO

Kad će drugi stup postati dobrovoljan?

10. srpnja 2021.
A A
Kad će drugi stup postati dobrovoljan?

Kad će drugi stup postati dobrovoljan?

Zašto Sindikat umirovljenika već gotovo dva deset­ljeća javno zagovara potrebu hitne reforme obve­znog mirovinskog sustava u dobrovoljni? Zašto se svo to vrijeme u programskim zahtjevima naglašava po­treba transparentnog razdvajanja mirovina temeljenim na doprinosima i onih na teret državnog proračuna? Eko­nomske i financijske krize, podebljane s pandemijskom, pokazuju svu ranjivost mirovinskih sustava, kako među- generacijske solidarnosti tako i kapitaliziranih sustava. Krize uvijek iznova otvaraju ključno trajno globalno pita­nje – koji je sustav bolji?

U Hrvatskoj nema dileme da je još od 1999. godine, kad je zakonski (HDZ), odnosno od 2002. kad je uvedena kapitalizirana štednja kroz obvezni drugi mirovinski stup (SDP), posve evidentna neuobičajeno visoka razina ljuba­vi između političke i financijske oligarhije. To se prepo­znaje i iz čvrstog opredjeljenja nove Vlade kroz usvoje­nu Nacionalnu strategiju razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine kojom će se „nastaviti ulaganja u drugi stup obvezne mirovinske štednje”, pa čak i povećavati i to vje­rojatno na teret javnih mirovinskih doprinosa. Isto to je predviđeno Nacionalnim planom oporavka i otpornosti od 2021. do 2026. Za razliku od Vladinog viđenja, Nacio­nalno vijeće za umirovljenike i starije osobe je na inicija­tivu umirovljeničkih udruga predvidjelo u tekućem man­datu nastaviti reformu drugog obveznog mirovinskog stupa u dobrovoljni, što je započeto 1.1.2019. godine kad je izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju uvede­no pravo izbora umirovljenja iz jednog ili oba stupa.

Drugi stup je pijavica javnih financija

Poznati znanstvenici bliski financijskoj industriji, po­put najglasnijeg Danijela Nestića iz Ekonomskog institu­ta (član npr. Nadzornog odbora Obveznog mirovinskog fonda Erste Plavi) uporno zagovaraju slabljenje javnog stupa međugeneracijske solidarnosti i nastavak priva­tizacije mirovinskog sustava, uvjereni kako je to jedini ispravan put za spašavanje mirovinskog sustava od ko­lapsa. Pritom šute o iskustvima drugih postkomunističkih zemalja koje su gotovo sve ukinule drugi obvezni stup kao opasan i štetan produkt financijske industrije.

Eto što bi trebalo učiniti. Od početka reforme 2002. ne prestaje pritisak na godišnje transfere iz proračuna radi redovnih mjesečnih isplata mirovina, a međugeneracijska solidarnost se dijelom iz prvog stupa putem proraču­na preselila i u II. stup. Naime, na kraju 2019. u svakih 100 kuna isplaćenih tekućih mirovina u I. stupu u toj godini nalazi se 48 kuna transferiranih iz proračuna. Kako navo­di ugledni financijski stručnjak Ante Samodol, od tih 48 kuna na tranzicijski trošak II. stupa otpada čak 17 kuna ili 35%, što je direktan teret na javne financije. Drugo, uku­pni tranzicijski trošak u razdoblju 2002.-2019., kao ključ­ni pokazatelj uspjeha i održivosti zamjene dijela sustava međugeneracijske solidarnosti, na kraju 2019. iznosi 104 milijarde kuna i višestruko (3,25 puta) nadmašuje ostva­reni prinos obveznih mirovinskih fondova koji iznosi 32 milijarde kuna.

Sve veći tranzicijski trošak

Tako je neto rezultat tranzicijskog troška i prinosa mi­rovinskih fondova bio negativan i iznosio je minus od 72 milijarde kuna. Nastavkom djelovanja reformiranog su­stava pod istim uvjetima izdvajanja u II. stup i jednakog ulaganja, uz rast tranzicijskog troška, nisku razinu zapo­slenosti i niski rast BDP do 2030. godine ukupni tranzi­cijski trošak porast će na više od 200 milijardi kuna. To bi bilo četiri puta više od tada očekivanog prinosa svih fondova. Rizici i nesigurnost ovakvog sustava su nedjelji­vi od članova mirovinskih fondova i poreznih obveznika – koji su, gle čuda, iste osobe. S obzirom da ne postoji kategorija koju bismo nazvali „proračunskim dobitkom” ovdje realno ne postoji niti dobitak fondova, već jedi­no postoji implicitno jamstvo države za preuzete rizike u upravljanju fondovima i sistemsku makroekonomsku nesigurnost, zaključuje Samodol.

Ipak, je li u Hrvatskoj moguća reforma reforme? S obzirom na praktički oligopolno djelovanje društava za upravljanje u vlasništvu nekoliko bankovnih grupa te njihovu usku povezanost s političkom (fiskalnom) vlašću – teško je moguće očekivati drugačiji oblik mirovinskog sustava. Ipak, u optimiziranju sustava i reformi postoje­ćeg mirovinskog sustava, više je mogućnosti.

Prvo, izmjena postojećeg modela izdvajanja, uprav­ljanja i ulaganja na način da se obustavi prisilna isplata pet posto bruto plaće u obvezni II. stup, a postojeća ras­položiva neto imovina članova II. stupa ostavi na raču­nima članova pri čemu II. stup postaje dobrovoljni stup.

Odvojiti obične i povlaštene mirovine

Članovi obveznih mirovinskih fondova imali bi mo­gućnost izbora o prijenosu sredstava između sadašnjeg II. stupa i postojećeg I. stupa ostanku u modelu do­brovoljnog stupa, uz pravo na izbor fonda i društva za upravljanje.

Tehničku podršku Središnjeg registra osiguranika (REGOS) u tom slučaju preuzima postojeći sustav HZ-MO-a, a HZMO također nudi uslugu upravljanja dobrovoljnim stupom odnosno imovinom članova ovisno o izboru.

Što bi bio krajnji rezultat takvog postupka? To je neosporno smanjenje sadašnjih proračunskih transfera prema I. stupu od prosječno 6.5 milijardi kuna godišnje i trenutno dokidanje tranzicijskog troška u istom iznosu, što jamči srednjoročnu održivost i stabilnost javnih financija (što je, u konačnici, najvažniji željeni učinak takve reforme u uvjetima krize).

Naravno da to nije sve. HZMO bi se potom trebao izdvojiti iz sustava riznice i razdijeliti korisnike mirovina na one iz mirovinskog fonda na osnovu uplaćenih doprinosa osiguranika i druge – korisnike mirovina na osnovu transfera iz proračuna.      Tako bi se konačno riješilo pitanje tzv. običnih i povlaštenih mirovina, tj. mirovina po posebnim propisima, bilo da su to one s beneficiranim stažom ili „nagradnog karaktera”.

Nadalje, nakon što je osnovan i počeo djelovati i HR-MOD, novo mirovinsko osiguravajuće društvo u okviru HZMO, postoji mogućnost daljnje diversifikacije prihvata i isplate budućih mirovina iz kapitaliziranih sustava fondova i na osiguravajuća društva.

Zakonska lobotomija

Priča tu ne prestaje. Svakako bi bilo poželjno u srednjoročnom i dugoročnom planu uvesti tzv. profesionalne mirovine, koje mogu biti ugovarane na razini sindikata, grana i djelatnosti i poslodavačkih udruga, svojevrsnim ustanovljenjem profesionalnih fondova i otvaranjem većeg inputa prinosa od strane poslodavaca u mirovinsku štednju. Takav tip svojevrsnog drugog stupa ima većina zapadnoeuropskih zemalja, što se pokazalo daleko boljim i transparentnijim načinom diversifikacije mirovinskih prihoda nego što je to postojeći „čileanski model”.

Krize uvijek razobliče stanje i djelovanje sustava. Ante Samodol je dobro uočio kako je pojavom korona- krize nad mirovinskim fondovima napravljena zakonska lobotomija. Izmjene zakona (u hitnom postupku NN 58/2020) kojim se obveznim mirovinskim fondovima dopušta zaduživanje kod središnje banke i trećih, do 5% imovine te do 15% imovine uz dopuštenje regulatora, suprotne su odredbama zakona o sustavu upravljanja ri­zicima i odredbi da se imovina mirovinskog fonda ulaže radi povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda, uz uvažavanje načela sigurnosti, razboritosti i opreza. Ova zakonska izmjena s izravnim zaduživanjem člano­va mirovinskih fondova bez njihova pristanka koje je prije bilo izrijekom zabranjeno, naročito je opasna kad se uzme u obzir činjenica da su ti isti fondovi u državne obveznice već uložili 70% imovine. Hoće li netko konač­no slijediti put većine postkomunističkih zemalja koje su ukinule drugi obvezni mirovinski stup i pokrenule dubinske reforme mirovinskog sustava? Ili će političari na vlasti i dalje ponizno slijediti čvrstu ruku financijske industrije i po cijenu kolapsa ne samo mirovinskog su­stava, već i javnih financija.

Jasna A. Petrović

DijeliTvitajPošaljiPošalji
Prethodni

Napuhana prosječna mirovina

Sljedeći

AGOSTINO SICILIANO, GENERALNI TAJNIK FERPA-E

Povezano Vijesti

Zbogom draga Biba
Grad Zagreb

Zbogom draga Biba

9. svibnja 2025.
Nacionalno vijeće, Piletić, Fortuna, Knežević
Naslovna

Rok pomaknut, tisuće neće dočekati povećanje mirovina

9. svibnja 2025.
Saborski zastupnici s drugog svijeta
Naslovna

Saborski zastupnici s drugog svijeta

9. svibnja 2025.
Sljedeći
Agostino siciliano, generalni tajnik ferpa-e

AGOSTINO SICILIANO, GENERALNI TAJNIK FERPA-E

Ministarstvo nije briga za bake i djedove

MINISTARSTVO NIJE BRIGA ZA BAKE I DJEDOVE

Najnovije

Izlet u Siklós

Izlet u Siklós

9. svibnja 2025.
Uspješna 2024. godina

Uspješna 2024. godina

9. svibnja 2025.
Zabavna večer uz prezentaciju

Zabavna večer uz prezentaciju

9. svibnja 2025.
Ljerka nova predsjednica

Ljerka nova predsjednica

9. svibnja 2025.
Izlet u terme

Izlet u terme

9. svibnja 2025.
Uspješno ugođena skupština

Uspješno ugođena skupština

9. svibnja 2025.
Otkrili čari juga Italije

Otkrili čari juga Italije

9. svibnja 2025.
Uskrsni doručak u Vodicama

Uskrsni doručak u Vodicama

9. svibnja 2025.
Uskrsni posjet domu

Uskrsni posjet domu

9. svibnja 2025.
Sreća u domu za starije

Sreća u domu za starije

9. svibnja 2025.
Suh logotype

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2
10 000 Zagreb

Tel/Faks: +385 1 46 55 146
+385 1 46 55 111
+385 1 46 55 190

Email: suh@suh.hr

OIB: 68205802695

Nove objave

  • Izlet u Siklós 9. svibnja 2025.
  • Uspješna 2024. godina 9. svibnja 2025.
  • Zabavna večer uz prezentaciju 9. svibnja 2025.

Kategorije

Redizajn web stranice napravljen je uz financijsku potporu Grada Zagreba kroz projekt "Informacijom do prava" (2022.)

Izrada stranice: Vidoš dizajn

© 2022 Sindikat umirovljenika hrvatske.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist

Nema rezultata
Vidi sve rezultate
  • Naslovna
  • O nama
    • Zašto je osnovan Sindikat umirovljenika?
    • Tijela upravljanja SUH-a
    • Županijska povjereništva SUH-a
    • Organizacijska shema SUH-a
    • Podružnice SUH-a
    • Pristupnica članstvu SUH-a
  • Dokumenti
  • Aktivnosti
    • Grad Zagreb
    • Zagrebačka županija
    • Krapinsko-zagorska županija
    • Bjelovarsko-bilogorska-županija
    • Osječko-baranjska županija
    • Brodsko-posavska županija
    • Istarska županija
    • Splitsko-dalmatinska županija
    • Dubrovačko-neretvanska županija
    • Sisačko-moslavačka županija
    • Zadarska županija
    • Naši sindikalni povjerenici
    • Priopćenja
  • Iz medija
  • Pravni savjeti
    • Pravni savjeti
    • Psihološka radionica/pričaonica
    • Zdravstvena i mirovinska prava
    • Pitaj pravnika
  • Povlastice
    • Povlastice za članove SUH-a!
    • Ugovorni partneri
  • Glas umirovljenika

© 2022 Sindikat umirovljenika hrvatske.

Web stranica koristi kolačiće da bi omogućila bolju funkcionalnost i izgled stranice. Nastavkom korištenja ove stranice, dajete suglasnost za njihovo korištenje.