Vlada je 25. svibnja 2016. parlamentu na raspravu i usvajanje uputila izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakona o zdravstvenoj zaštiti, i to po hitnom postupku, naglasivši kako je završena javna rasprava pa tu reformu treba hitno provesti. Ako niste primijetili, ministru Nakiću je izrastao veliki šilja- ti nos, jer mu laganje ne predstavlja nikakav problem. Javna rasprava nije provedena, osim ako svoje intervjue i izjave medijima ne smatra raspravom.
Umirovljeničke udruge koje zastupaju interese 1,2 milijuna starijih osoba, Matica i Sindikat umirovljenika, u više su se navrata javno usprotivile Nakićevoj reformi, press konferencijom i priopćenjima, a naj- poslije su 30. svibnja uputile žurnu e-mail poruku premijeru Oreškoviću i ministrici Šikić, upozoravajući kako ni nakon brojnih obećanja i zavlačenja, još nije obnovljeno Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, kao uhodani model dijaloga i savjetovanja o svim strategijama, politikama i propisima prije no što budu od strane Vlade RH upućeni u saborsku proceduru. Posebnim dopisom u Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, nadležno za uspostavu i kanaliziranje dijaloga s umirovljeničkim udrugama, ponovno se obratio i Ante Gavranović, predsjednik bivšeg Nacionalnog vijeća. Umirovljenici nisu dobili na očitovanje predložene zakone, već su zaobiđeni.
Ministar Nakić valjda misli kako su za zdravstvenu reformu zaduženi samo pruž- atelji usluga, prvenstveno liječnici i zdravstveni kadrovi, pa apsolutno ignorira korisnike i one koji financiraju zdravstvo doprinosima. Tako su i dvije najveće sindikalne središnjice, SSSH i NHS, naprosto zaobiđene, jer boli kapa ministra što su se oni usprotivili takvim zdravstvenim reformama na prethodnoj raspravi na Gospodarsko- socijalnom vijeću.
Reži prava, diži cijene
Prvim zakonskim izmjenama Banski dvori predlažu povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13 posto proračunske osnovice na 90,20 posto proračunske osnovice. To znači da se za osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje maksimalni iznos participacije za bolničko liječenje povećava s dvije na tri tisuće kuna, objašnjava ministar zdravlja Dario Nakić. Ako nemate dopunsko, plaćat ćete participaciju koja je povećana za 50 posto!
I službeno, više nećete smjeti zvati hitnu, jer će vas prvo telefonski ispitati operater, a zatim, ako dođete na hitnu prije no što ste otišli svom liječniku opće prakse i on vam da uputnicu, trijažu će obaviti medicinska sestra, koja treba odlučiti da li ćete biti primljeni ili nećete. Ako i dalje inzistirate da vas prime, morate u džepu imati 150 kuna.
I onda vas konačno pregleda liječnik, pa ako dobijete kakvu injekciju, smatrat će se da ste samo polovično nepotrebno došli, te ćete platiti 75 kuna. Ludilo, zar ne?!
Predsjednica Sindikata medicinskih sestara Anica Prašnjak ističe da medicinske sestre ne mogu preuzeti ulogu liječnika jer su educirane za zdravstvenu njegu bolesnika, a ovom najavljenom reformom je predviđeno da medicinske sestre obavljaju trijažu pacijenta i „nehitne” pacijente preus- mjeravaju obiteljskim liječnicima.
Medicinske sestre ne mogu preuzeti toliku odgovornost te će stoga biti teško provesti takvu reorganizaciju. Koliko će takvih „nehitnih” pacijenata preminuti?
Protiv skupih lijekova
Nakić planira smanjiti i dostupnost skupih lijekova pa će formirati povjerenstvo u HZzO-u samo za skupe lijekove, jer „sada imamo povjerenstva u bolnicama koja će predlagati liječenje, ali za dio lijekova zeleno će svjetlo morati dati i povjerenstvo HZZO-a u kojem će biti stručnjaci”, veli taj umotvorac, kojem je zdravstvenu reformu ubijanja javnog zdravstva osmislila osiguravajuća privatna tvrtka.
U duhu privatnih interesa osiguravatelj- ske i financijske industrije, Nakić tvrdi da cilj nije ubiranje dodatnih prihoda, već „da oni koji su zbilja ugroženi imaju mogućnost i pravo na vrijeme dobiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu”. A ta zaštita znači da ćete dobiti npr. novi kuk od gipsa, a oni koji imaju novaca, potegnut će do Švicarske po kuk od titana. Tako je govorio Nakić.
I još: „Naš cilj nije ubiranje dodatnih prihoda od naših osiguranika već da ljudi dobiju pravodobnu zdravstvenu zaštitu i da se sustav ne zloupotrebljava. Povećat ćemo broj timova hitne medicinske službe za 19 u dijelovima Hrvatske koji su manje razvijeni i iz kojih imamo veliko iseljavanje stanovništva”, kaže ministar i pita siromašnog umirovljenika zar on doista ne želi biti solidaran s potrebitima?
Kažnjavanje „neopravdanih” pacijenata
Reducirati broj nehitnih pacijenata na hitnim bolničkim prijemima pomoću naplate »neopravdanog« pregleda u zapadnim su državama pokušali odavno, ali se pokazalo da takav model nije optimalno rješenje. Studije provedene u SAD-u pokazale su da je značajan udio pacijenata na hitnom prijemu procijenjen kao »nehitni«, i otpušten s dijagnozom koja se može riješiti kod obiteljskog liječnika, iako im je zapravo trebala trenutna medicinska pomoć ili čak hospitalizacija. Boli kapa Nakića, on je popio svo znanje dok je bio loš ravnatelj zadarske bolnice.
Kako, dakle, prihvatiti mjere kojima se kroz zdravstveni sustav ima za cilj zavući ruke u džepove hrvatskih građana, pogotovo onih siromašnijih i starijih. Preostat će da će oni koji mogu platiti svoje liječenje imati šanse biti zdravi, a oni koji neće moći platiti, morat će se pomiriti s time da im jedino Bog može pomoći. To nije i ne može biti cilj zdravstvene reforme
Kada se poskupljuje participacija, izravno se prisiljava sve veći broj ljudi da se upisuju u dopunsko zdravstveno osiguranje, koje će pri tome poskupjeti za 19 kuna. Privatni osiguravatelji, koji i stoje iza ove priče, za mlade ljude će ponuditi jeftinije police od HZZO-ovih.
U tim uvjetima će se stariji osiguravati vi- še-manje u državnom sustavu i bit će prisiljeni plaćati skuplje police, a mladi će bježati prema jeftinijem, što će povratno biti udar na taj isti sustav koji će u nastavku morati dalje poskupljivati. Nakić već najavljuje da će dio dopunskog osiguranja preusmjeriti u obvezno osiguranje, a na kraju će se država i izmaknuti iz dopunskog osiguranja i sve će biti privatizirano. (Jasna A. Petrović)
