Na adresu SUH-a početkom rujna stigao je mail Nenada N. iz Bijelog Brda, koji je 2014. godine otišao u starosnu mirovinu prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Redovitim usklađivanjem tadašnji iznos od 2.894 kune mirovine do posljednjeg usklađivanja narastao je na 3.474 kune. Kad je čuo vijest o nikad većem usklađivanju mirovina od 6,18 posto sam si je izračunao da će mu mirovina porasti za 214 kuna na 3.689,19 kuna, te da će mu zajedno s neisplaćenom razlikom za srpanj zapravo na račun sjesti 3.903,91 kuna.
No, kako nam je napisao, neugodno se iznenadio kad je vidio da mu je izvršena uplata od 3.525,53 kune, zbog čega je otišao u područni ured HZMO-a u Osijek smatrajući da je došlo do greške, gdje su mu rekli da će do sljedećeg usklađivanja za pola godine primati ravno 3.500 kuna.
Propust i Milanovićeve Vlade
Isti dan s identičnim problemom javila nam se i Lidija D. iz Kakme kraj Biograda na moru, čiji suprug je prije usklađivanja imao mirovinu od 3.460 kuna, te je također zacementiran na 3.500 kuna.
„Kakva je to glupost da je sada ova “rekordna povišica” za njega izgubljena, ali ubuduće će moći dobiti eventualnu povišicu i usklađivanje (kao što je to uvijek do sada dobivao), te imati mirovinu višu od 3.500,00 kn“, upitala nas je Lidija.
Sve je počelo sa Zakonom o smanjenju mirovina koji je donesen 2010. godine u jeku financijske krize, a kojim je tadašnja Vlada na čelu s Jadrankom Kosor pokušala uštedjeti dio novca namijenjen za potrošnju javnih sredstava. Spomenutim zakonom većini umirovljenika umirovljenih prema posebnim propisima (uključujući i branitelje) jednokratno je oduzeto 10 posto u slučaju da su imali mirovine veće od 3.500 kuna. Četiri godine kasnije Vlada Zorana Milanovića unijela je zbrku, jer je u izmjene tog zakona paralelno uvedeno još jedno smanjenje od 10 posto za sve one koji su imali preko 5.000 kuna mirovine, no ostala je i obveza za one koji prijeđu 3.500 kuna!
Tada je u zakon stavljena odredba kojom se smanjivanje mirovina ukida u slučaju kada BDP raste najmanje dva posto tri kvartala zaredom, te ako je deficit državnog proračuna RH u istom razdoblju ispod tri posto. No, to ukidanje odnosilo se samo na granicu od 5.000 kuna, ali ne i na 3.500 kuna. I onda su se 2017. godine doista ispunili uvjeti te je Vlada odlukom ukinula tu odredbu od 5.000 kuna, pa su tako oni s višim mirovinama spašeni od državnog „harača“, a svi ostali siromašniji, kao Nenad i Lidijin suprug, koji su tek sad prešli 3.500 kuna, morat će pola godine stagnirati na tom iznosu.
Zatraženo ukidanje
Na taj problem nedavno je upozorila i Hrvatska stranka umirovljenika, koja je zatražila ukidanje tog umanjenja, no iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava poručuju kako je u srpnju ove godine Odlukom ministra Piletića osnovana Radna skupina za analizu stanja mirovinskog sustava, te će se u okviru njenog rada, između ostaloga, preispitati i Zakon o smanjenju mirovina, dodajući kako spomenutim zakonom “nisu propisani uvjeti za prestanak smanjenja.”
U tome i jest problem, zakon je previdio tu mogućnost i oštetio brojne umirovljenike za popriličan polugodišnji iznos, primjerice Nenada za gotovo 1.200 kuna, koji bi mu svakako dobro došli u jeku rekordnih poskupljenja i povećanja troškova života. Nažalost, argument za primjenu te odredbe postoji i u rješenju Ustavnog suda iz 2014. godine, po kojem je “pravo na mirovinu Ustavom zaštićeno imovinsko pravo, međutim, sama mirovina ima obilježje javnopravnog davanja te stoga pravo na mirovinu ne uključuje i pravo na određeni iznos mirovine”.
Nije jedini krizni namet
Nije to jedina „ostavština“ Jadranke Kosor i njezine Vlade koja je preživjela do današnjeg dana. Naime, donesen je niz kriznih mjera koji je udario na umirovljenike, porez od 2 posto na mirovine od 3.000 – 6.000 kuna i 4 posto na mirovine veće od 6.000 kuna, zatim je „zamrznuto“ redovno zakonsko usklađivanje mirovina za 2010. i 2011. godinu te je uveden dodatni zdravstveni doprinos od 3 posto na mirovine koje su bile veće od prosječne neto plaće.
Odmah su se pobunili branitelji pa je Vlada njihovu obvezu plaćanja tog doprinosa prebacila na državni proračun, dok je sve ostale nastavila diskriminirati. SUH je zajedno s još nekoliko partnera pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom, no Ustavni sud je odbacio taj prijedlog. SUH tu nije prestao, te redovito u svojim zahtjevima Vladi, resornom ministarstvu ili preko Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe traži da se ukine taj krizni namet, ili barem da se uvede novi izračun kojim bi se plaćalo tri posto samo na razliku iznad cenzusa od neto plaće, a ne na cijeli iznos mirovine.
Zvuči bizarno i pomalo tragikomično da su dva krizna nameta otprije 13 godina uspjela preživjeti sve ove godine, te da će vrlo vjerojatno preživjeti i novu krizu koja nam kuca na vrata. E tada će vladajući moći reći, pa zašto ćemo to ukidati, pa kriza je!
Na širokim pregovorima održanim u Banskim dvorima 6. rujna 2022. godine predsjednica SUH-a je zatražila ukidanje oba ova Kosoričina krizna nameta stara 12 godina, što je premijer Plenković vrlo ozbiljno uzeo u obzir i zatražio od ministra Marina Piletića da prouči i riješi taj problem. Ostaje nada da će se konačno to riješiti kao tužni relikt prošlosti.
Igor Knežević
