Uskoro će kraj još jedne kalendarske godine! Bliži se vrijeme najljepšeg blagdana u godini – Božića, a potom ispraćaj Stare i doček Nove godine. Kasna jesen i početak zime razdoblje je kada dani postaju sve kraći, a noći sve duže. Uz niske temperature katkada se osjećamo neraspoloženo i najradije bismo se sklupčali u fotelji i ostali cijeli dan kod kuće. U takvom mračnom, tmurnom vremenu s jutarnjom maglom, kišom i snijegom, osobe sklone psihičkim poremećajima i depresiji zapadaju u depresivna stanja i polako tonu u melankoliju. U zadnje vrijeme dani uoči božićnih blagdana postali su komercijalizirani i gubi se njihova duhovna komponenta. Društvo pred pojedince stavlja imperativ bjesomučnog trošenja i kupovanja.
S druge strane kao suvremeni fenomen prisutna je blagdanska depresija koja sve više uzima maha i pogađa veći broj ljudi. Obično traje samo nekoliko dana prije, tijekom i netom nakon blagdana, a to su ujedno dani koji su posebno stresni za mnoge ljude. Da je to tako, pokazuju istraživanja prema kojima u vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika rastu depresija, malodušnost, pesimizam i očaj. Prvenstveno je to vidljivo kod usamljenih osoba koje žive same, daleko od članova obitelji, osobe u velikim gradovima koje nemaju puno prijatelja, osobe u besparici, osobe koje su se razvele od svojih dojučerašnjih partnera i s njima prekinule emocionalnu vezu, starije osobe koje su doživjele smrt bliske osobe pa su im ovo možda prvi blagdani bez dragih osoba, njihovih bračnih partnera. Kaže se da se u to vrijeme osamljene osobe osjećaju još usamljenije, a osobe u besparici još siromašnije. Najteže su pogođeni umirovljenici koji žive sami, s malim mirovinama, i čije su blagdanske košarice skromne.
Osim financijskih tu su i razni drugi problemi i emotivna stanja jer nisu svi opčinjeni blagdanskim duhom i blještavilom. Također, možda će se nekima činiti neobično, no moguće je da dok dio obitelji uživa u prazničkom raspoloženju, drugi članovi to nikako ne mogu. Kako izbjeći blagdansku i post-blagdansku depresiju? Ne mora se biti dio sveopćeg ludila. Treba prihvatiti vlastite stavove i osjećaje kao normalne. Ne postavljati previsoko ciljeve i treba uživati u sitnicama, raditi u skladu sa svojim željama i potrebama, odmarati se. Ipak, ni siromaštvo ili bilo kakve životne okolnosti, ne bi trebali biti razlog da se Božić doživljava u tužnom i pesimističnom raspoloženju. Božićni običaji su cjelina narodnih običaja koji počinju mnogo prije Badnjaka i Božića, a obuhvaćaju cijeli Advent i traju do Sveta Tri Kralja. Iznimno je važno da Badnjak, Božić i doček Nove godine, ako je to ikako moguće provedemo u krugu svoje obitelji ili dragih prijatelja. Za sreću obično nije potrebno puno. Osmijeh, buđenje uz zrake sunca ili šareni buket cvijeća i sva sreće je već tu. U duhu toga pustite čaroliju malih stvari u svoje srce i uživajte u životu sa svim njegovim prekrasnim nijansama.
Kad kažemo Božić, među prvim asocijacijama javljaju se oni zamamni mirisi iz kuhinje. “Kao malena djevojčica uvijek sam se motala po kuhinji i gledala baku kako kuha, a najviše su me privlačile slastice. Danas, kada sam i sama baka svojim unukama prenosim kulinarska iskustva. Najviše se raduju kada počnemo pripremati božićne kolačiće. Kuhinja se tada ispuni mirisom vanilije, klinčića i cimeta. Tako će biti i ove godine,” kaže umirovljenica Antonija. Njezini susjedi Jure i Matilda također se raduju Božiću jer će im tada iz Irske, gdje žive i rade već nekoliko godina, doći kćerka, sin, snaha i zet s unucima. Tužni su što su im djeca morala otići raditi izvan Hrvatske, primorani zbog niskih plaća. Božićni običaji u Hrvatskoj sve više nalikuju onima u svijetu i svi slavimo Božić na sličan način. No, nekad su običaji bili drugačiji i razlikovali su se. U znak Isusova rođenja, u gotovo svim krajevima Hrvatske, na Badnjak se u kuću unosila slama. Susjed Stjepan u nedavnom razgovoru o starim običajima prisjetio se svog djetinjstva: “Djed nam je pričao da su im stariji ukućani ispod stola stavljali slamu, u nju su ranije sakrili jabuke, a kasnije i neke novce. Djeca su se igrala na toj slami i dobivala poklone. Nije bilo poklona ispod bora nego su u slami tražili poklone.”
Tradicionalni blagdanski stol najčešće je prepun delicija od raznih povrtnih salata do jela od riječne ili morske ribe. Purica je najčešća zvijezda blagdanskih stolova. Nema novogodišnjeg slavlja bez odojka ili nekog finog pečenja, a poslije ponoći često se posluži sarma. Svatko od nas ima neki svoj provjereni recept od bake ili majke za razne slastice, primjerice orehnjaču ili makovnjaču. Ugođaj blagdana najbolje dočarava miris domaćih kolača: fritule, rafijoli, šapice, zvjezdice, vanilin kiflice, medenjaci, paprenjaci. Svi se ti keksići pripremaju tijekom cijelog prosinca i spremaju u kutije za božićne blagdane. Vrhunac su torte koje su najomiljenije slastice.
Vrijeme pripreme za blagdane i okupljanje na Badnje večer i na Božić, kao i kod ispraćaja Stare i dočeka Nove godine treba ispuniti pozitivnom energijom. A jela koja pripremamo s ljubavlju bit će ukusnija, prepuna arome koja će većini ostati u sjećanju. Priprema ne znači napuniti hladnjak skupim namirnicama. Umješnost je sa svakodnevnim, običnim sastojcima napraviti majstorska jela. Za osobe treće životne dobi hrana treba biti prilagođena njihovim eventualnim bolestima. “Neka hrana bude lijek, a lijek vaša hrana!”, napisao je antički liječnik i otac znanstvene medicine Hipokrat prije više od 400 godina prije Krista, a suvremena medicina dokazala da prava hrana može štititi od raznih bolesti, a pogrešna ih hrana poticati. Ni pokloni ne trebaju biti skupi. Često su iskreni zagrljaj i poljubac najdraži poklon. Činite ono što vas usrećuje i nastojte da blagdane ne dočekujete sami. Ne sjedite doma uz televizor. Izađite i krećite se među drugim ljudima, među svojim vršnjacima.
Besparica i besperspektivnost najviše pogađaju emocije. Ipak, smijeh i dobro raspoloženje ne smijete izostaviti iz svoje svakodnevice, iako svatko na svoj način “krpa kraj s krajem”.
Drenka Gaković













