Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić uspio je na dosadašnjih šest sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe čak 20 dragocjenih minuta svoga vremena posvetiti umirovljenicima. Zašto? Zato jer valjda ne zna što bi odgovorio toj drugoj najvećoj skupini građana povjerenoj mu u resor. Na radničke sindikalne predstavnike u Gospo- darsko-socijalnom vijeću posvećuje tek nešto više vremena, pa je tako jasno da je on posve izgubio osjećaj za svoju obvezu kao ministra za vođenja socijalnog dijaloga. Prezir ili strah spram sindikata i umirovljeničkih udruga kompenzira brojnim TV istupima o europskim fondovima i projektima, uvjeren da tako stvara dovoljan privid o svojoj svezapo- slenosti.
Ministar nije našao vremena, niti znanja, da bi se suočio sa sindikatima i umirovljeničkim udrugama i „konture” mirovinske reforme raspravio prije no što ih je ekipa ih HZMO-a počela slagati u tablice, pa će, najavljuju iz Ministarstva, tek na sljedećoj sjednici Nacionalnog vijeća od 5. svibnja predstaviti i raspravljati o „konturama” mirovinske reforme. Hoće li ministar barem tada sudjelovati? Prema meteorološkim prognozama čini se da neće.
Drugi stup štetan za umirovljenike
Na šestoj sjednici Nacionalnog vijeća, održanoj 23. ožujka 2018. godine u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava na zahtjev umirovljeničkih udruga na dnevnom redu je bila rasprava o drugom obveznom mirovinskom stupu, koja je okupila cijelu ekipu elite fond-menadžera i uglednika bankarske industrije. No, zanimljivo, prvi je počeo pomoćnik ravnateljice državne ustanove REGOS-a Zoran Protega, koji nije održao prezentaciju, već agitaciju, naglasivši kako je neto imovina obveznih mirovinskih fondova na dan 31. prosinca 2017. iznosila gotovo 92 milijarde kuna, što znači da su fondovi zaradili oko 24 milijarde kuna. Takvu manipulaciju brojkama je moguće probaviti kad stiže iz deklariranih bankarskih izvora, ali ne i iz državne ustanove.
Predstavnik Sindikata umirovljenika Mato Obradović u ime umirovljeničkih udruga je rekao kako se uvođenje drugog stupa s aspekta realizacije mirovina pokazalo neuspješnim. Takav model je nakon 17 godina mirovinske štednje dokazano neisplativ za umirovljenike te osobito štetan po javne financije. Spomenuo je da su od obveznog drugog mirovinskog stupa do sada odustale skoro sve nove članice EU-a koje su ga prihvatile, Poljska, Slovačka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, a nisu ga prihvatile niti Češka i Slovenija. Zašto Hrvatska o tome šuti, upitao se. Prijedlog umirovljeničkih udruga je jasan – treba ga reformirati u dobrovoljni stup, kao i druge zemlje, jer postojeći će samo pojačati siromašenje starijih osoba. Predložio je da se II. stup zadrži isključivo na dobrovoljnoj razini.
Milan Tomičić je rekao kako uvjeravanje umirovljenika da trebaju pričekati 30-40 godina da mirovine iz oba stupa ne bi bile manje od sadašnjih mirovina iz prvog stupa smatra neozbiljnom šalom. Umirovljenicima je ovakav stup samo donio veću nesigurnost i oštetio državu.
Renata Kašnjar-Putar iz PBZ Croatia osiguranje obveznih mirovinskih fondova je naglasila kako su mirovinski fondovi ulaganjem svoje imovine u hrvatske tvrtke do sada spasili 25.000 radnih mjesta. Takva teza je, naravno, nedokaziva, osobito jer se ne spominju nemali gubici i troškovi tih fondova.
Sami sebe kontroliraju
Predstavnik Matice umirovljenika Željko Šemper osvrnuo se na činjenicu kako je prvi mirovinski stup zanemaren, budući da 800.000 umirovljenika ima prosječnu mirovinu od 2.187 kn, što je samo sedam kuna više od linije siromaštva. Veliko je ogorčenje i zabrinutost umirovljenika drugim stupom zbog puno nižih mirovina, ali i nedostatka transparentnosti mirovinskih fondova.
Zanimljivo je kako je i predstavnik državne ustanove HANFA-e Tomislav Ridzak ponosno rekao kako oni nadziru rad mirovinskih fondova i kroz kontrolu mjesečnih izvješća o ulaganjima, zaboravivši naglasiti da su svi zaposleni u toj ustanovi bivši zaposlenici banaka, koji minimalno obraćaju pozornost na stvarni tranzicijski i administrativni trošak drugog stupa.
Predsjednik Nacionalnog vijeća Ante Gavranović je zaključio kako su umirovljenici spremni iznijeti Vladi svoje primjedbe zašto je drugi stup promašeni projekt, te da se one moraju uzeti u obzir kod budućih rasprava. Gavranović predlaže da se doprinos za drugi stup zamrzne i potom ukine, a da se sredstva prebace u prvi stup te da se drugi stup transformira u dobrovoljni mirovinski stup. MUH i SUH najžešće se suprotstavljaju pokušajima da se obvezni doprinos za drugi stup poveća na račun prvog stupa, te da se, kao u slučaju zahtjeva za dodatkom od 27 posto, prestane sve promašaje drugog stupa prebacivati na teret prvog stupa, odnosno na sadašnje umirovljenike u Republici Hrvatskoj.
