Akademkinja prof.dr.sc. Vida Demarin diplomirala je medicinu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, specijalizirala neuropsihijatriju, doktorirala biomedicinu na PMF-u, a od 2010. godine među rijetkim je redovitim članicama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Iza nje su stotine knjiga i znanstvenih radova, istraživačkih projekata i desetljeća nastavnog iskustva.
- Velik dio Vaših istraživanja i znanstvenih radova u neposrednoj je vezi s problemima starijih osoba, a mozak je najčešće u fokusu Vašeg interesa. Knjige „Zdrav mozak danas – za sutra“, „Moždani udar“, „Hrana za mozak“ svakako su ne samo znanstvene, već i popularne knjige, koje na policama kućnih biblioteka vole imati mnoge starije osobe. Kao specijalistica neuropsihijatrije pokazali ste, međutim, i interes za najčešće neurološke bolesti, glavobolju i neuropatsku bol, ali i za arteriosklerozu, demenciju, palijativu… Kad mozak ulazi u rizik bolesti, kad se treba propitkivati zdravlje mozga?
Brigu o zdravlju mozga, kao i čitavog organizma potrebno je voditi cijeli život. Istraživanja naglašavaju šest najvažnijih „ključeva“ za očuvanje zdravlja mozga: redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana (mediteranska), nošenje sa stresom, vježbanje kognitivnih funkcija, tzv.“brain fitness“, redovito spavanje te uključenost u društveni život (socijalna uključenost).
- U Hrvatskoj stariji od 65 godina umiru uglavnom od cirkulacijskih bolesti, dakle i moždanog udara. Moždani udar je vodeći uzrok mortaliteta i invalidnosti širom svijeta. U većini zapadnih zemalja zabilježen je značajan pad smrtnosti od moždanog udara u zadnjim desetljećima. Smatra se da je taj trend postignut gotovo isključivo modificiranjem faktora rizika za nastanak moždanog udara. Pokazalo se da se moždani udar može spriječiti kao i da se može smanjiti rizik recidiva moždanog udara. Osnivačica ste i Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara od 1997. godine. Koje su preventivne mjere koje biste preporučili starijima? Jesu li to poglavito faktori rizika povezani sa stilom života, poput pušenja, nekretanja, debljine, konzumacije alkohola, pogrešne prehrane?
Prevencija spašava
Kao što ste naglasili, prevencija je iznimno važna za sprečavanje nastanka niza bolesti, pa tako i moždanog udara. Faktori rizika povezani sa stilom života, kao što je pušenje, nedostatna tjelesna aktivnost, debljina, pretjerano pijenje alkoholnih pića, nezdrava prehrana – vrlo su značajni i svatko može odabrati životni stil bez ovih navedenih rizičnih fakora. No, svakako treba voditi posebnu brigu o tzv. potencijalno uklonjivim faktorima. To je u prvom redu povišen krvni tlak, zatim razne bolesti srca, posljednjih godina vrlo često naglašavana fibrilacija atrija, dijabetes (šećerna bolest) i hiperlipidemije (poremećaj razgradnje masnoća).
- Poznato je da postoje i čimbenici rizika za nastanak moždanog udara na koje se ne može utjecati, a to je svakako dob, jer nakon šezdesete godine života rizik raste oko deset posto u svakom daljnjem desetljeću. Jesu li žene ili muškarci skloniji nastanku moždanog udara?
Dob je svakako značajan čimbenik rizika, no nažalost, danas nerijetko moždani udar nastaje i kod mlađih osoba. Što se spola tiče, najnovija istraživanja pokazuju da nema veće razlike. Žene dobiju prvi moždani udar obično nekoliko godina kasnije nego muškarci, do menopauze su zaštićene hormonima, no kasnije nema više razlike.
- Zašto se svima starijima od 60 godina ne napravi tzv. FSP profila (The Framingham Stroke Profile), pomoću kojeg je moguće identificirati osobe s rizičnim faktorima? Da li bi to po Vama koristilo zaustavljanju sve masovnijeg umiranja od moždanog udara?
Na web stranici Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara, www.mozdaniudar.hr može se naći niz podataka o moždanom udaru, pa tako i naš upitnik, na temelju kojeg svatko može izračunati svoj rizik nastanka moždanog udara i javiti se za daljnje upute, što je potrebno dalje učiniti.
Stres uništava mozak
- Glavobolje i druga bolna stanja su također bili u fokusu Vašeg interesa. Možete li pretočiti svoje ogromno iskustvo u kratke savjete starijim osobama koje pate od glavobolja i kroničnih bolnih stanja?
Glavobolja je nažalost česta, javlja se u svim životnim razdobljima, pa tako i kod starijih osoba. Svakako je potrebno ustanoviti što uzrokuje glavobolju kod određene osobe. Naime, većina glavobolja, iako bitno utječu na kvalitetu života, nisu opasne bolesti. No, da bismo znali kako se s njima nositi i kako ih liječiti, svakako je najprije potrebno ustanoviti uzrok glavobolje. U konzultaciji s liječnikom potrebno je učiniti pretrage koje će pokazati uzrok glavobolje i u skladu s tim, provoditi adekvatno liječenje. Od drugih bolnih stanja najčešće spominjemo križobolju koja također utječe bitno na kvalitetu životu, a i kod križobolje, kao i kod glavobolje, svakako je potrebno učiniti pretrage, a na temelju njihovih nalaza, provesti adekvatno liječenje.
- Zanimljiva je tvrdnja kako stres narušava zdravlje, te da će vam najprije uništiti memoriju. Stres jako uništava mozak, a mnogi su znanstvenici opisali promjene na mozgu koje nastaju zbog stresa, dakle, prave fizičke promjene, da o funkcionalnima ne govorimo. Koliko stres utječe na demenciju, uzrokuje arteriosklerozu ili čak moždani udar? Psihoneuroendokrinoimunologija (PNEI) je grana znanosti koja je nastala kao rezultat istraživanja utjecaja stresa na zdravlje, naglašavajući povezanost i interakciju između psihe, uma i tijela: organa i organskih sustava. Kako to Vi tumačite?
Baš tako kao što ste uvodno lijepo objasnili! Stres je poguban za naše zdravlje jer uzrokuje niz promjena u organizmu. Stres aktivira područje u mozgu (amigdala), koje dalje aktivira druge dijelova mozga, izlučuju se hormoni koji kao kemijski prenosnici poruke uključuje daljnje dijelove organizma, kao što su nadbubrežne žlijezde, koje dalje izlučuju hormone (adrenalin i kortizol), a oni, posebno kod kroničnog stresa (često ponavljajućih stresnih situacija), dovode do poremećaja imunološkog sistema i nastaju upalne promjene. One se mogu javiti u raznim dijelovima organizma, gastrointestinalnom, kardiovaskularnom, neurokognitivnom i sl. Dr. Sanja Toljan i ja smo urednice knjige Klinička psihoneuroendokrinoimunologija, u kojoj smo, zajedno s više od 30 koautora, naših kolega, eminentnih stručnjaka iz određenih područja medicine, prikazali najnovija postignuća PNEI pristupa i njegovu primjenu u kliničkoj medicini. Do sada smo organizirale dva edukacijska tečaja za zainteresirane kolege o kliničkoj primjeni PNEI, a s obzirom na veliki interes, treći tečaj planiramo organizirati na jesen.
Personalizirano liječenje
- Zalažete se za personalizirani pristup pacijentu i liječenju bolesti. Možete li takav pristup pobliže pojasniti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) utvrdila je da zdravstveni sustav koji je orijentiran prema pacijentu dovodi do smanjenja troškova zdravstvene skrbi.
Personalizirani pristup je u suštini, jedini pravi pristup pacijentu i liječenju bolesti. Pacijentu se pristupa na sveobuhvatni način, analizirajući detaljno uzroke nastanka bolesti, životni stil, utjecaj okoline, reakciju na pojedine lijekove i sl. Kao što se to radi kod PNEI pristupa.
- Među rijetkim ste ženama koje su dobile status redovite članice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademkinje, a i članica ste Predsjedništva HAZU. Bili ste još 1992. godine proglašena međunarodnom ženom godine u Cambridge u Velikoj Britaniji, a 2011. Ženom godine od strane časopisa. Pripala Vam je i Državna nagrada za znanost za životno djelo za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području biomedicine i zdravstva 2016., kao i Povelja za posebne zasluge Hrvatske liječničke komore 2020. Kako je biti žena posvećena znanosti?. Je li Vam to ikada bilo teretom ili preprekom? Što biste poručili ženama?
Prekrasno je biti žena posvećena znanosti, ispunjavajuće, inspirativno. Proučavanje, nove spoznaje, nove knjige, upoznajemo se i učimo jedni od drugih i to nas obogaćuje i snaži… jednom rječju sjajno!
Jasna A. Petrović
