Kao i svake godine, na poziv pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, Sindikat umirovljenika Hrvatske je 17. siječnja 2024. poslao svoj prilog godišnjem izvještaju pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, koji će njezin ured ove godine uputiti Hrvatskom saboru, s preporukama.
1. ZDRAVSTVO
A/ Još 3. ožujka 2022. Sindikat umirovljenika Hrvatske podnio je inicijativu za hitnu izmjenu članka 50. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojim se propisuje kako „osiguranik koji je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža osiguranja na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti, već na teret sredstava poslodavca, odnosno na teret sredstava osiguranika obveznika uplate doprinosa“.
Od 1. travnja 2024. izmjenama u članku 50. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju došlo do izmjena: »Osiguranik koji je navršio 70 godina života i 15 godina mirovinskog staža na temelju nesamostalnog ili samostalnog rada nema pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti, već na teret sredstava poslodavca, odnosno na teret sredstava osiguranika obveznika uplate doprinosa.« I dalje smatramo kako je diskriminacija nastavljena, u nešto manjem obimu, te da treba u potpunosti maknuti uvjet dobi ili staža, te izjednačiti s ostalim zaposlenicima.
B/ Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske u više su navrata postigle dogovor s predstavnicima Ministarstva zdravstva da se člankom 102. stavak 2. obvezno uvede kako Upravno vijeće HZZO-a ima 11, a ne 9 članova, od čega su dvoje predstavnici prethodno navedenih umirovljeničkih udruga… Nažalost, iako su starije osobe najčešći korisnici zdravstvene skrbi, trenutno u Upravnom vijeću HZZO-a sve korisnike predstavljaju samo liječnici, a starije korisnike nitko.
2. PRAVO NA RAD UMIROVLJENIKA
A/ U ožujku 2022. Sindikat umirovljenika Hrvatske je uputio Ministarstvu znanosti i obrazovanja inicijativa za izmjenu članka 112. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi zbog toga što se njime onemogućava rad umirovljenih profesora/nastavnika/učitelja i drugih u toj djelatnosti, a budući da je prema odlukama i tumačenjima Prosvjetne inspekcije takav način rada nedopušten prema odredbama 112. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi…
Najnovijim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, unatoč tome što je Ministarstvo najavilo punu izmjenu, omogućuje se samo djelomična korekcija opisane diskriminacije, tj. da „ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete za rad učitelja i nastavnika u osnovnoj i srednjoj školi… radni odnos može se zasnovati bez natječaja na određeno vrijeme do godinu dana s osobom u mirovini koja ispunjava uvjete natječaja, s mogućnošću produljenja ugovora na određeno vrijeme za dodatnih godinu dana, ali ne dulje od 67. godine života.“ SUH drži da je time nastavljena diskriminacija ove kategorije zaposlenih. Takvo je rješenje nerazumljivo i zbog toga što npr. kad je riječ o profesorima matematike i fizike, kojih mnogo nedostaje u nastavi, umjesto obrazovanog profesora od 68. godina, može ravnatelj bez natječaja zaposliti osobu koja ne ispunjava osnovne uvjete za taj posao.
B/ I dalje se diskriminira većinu umirovljenika u pravu na rad u odnosu na umirovljene prema posebnim propisima – vojne i policijske umirovljenike te umirovljene branitelje, vatrogasce i umirovljenike zaposlene s poslova na miniranju. Ali uz sve zahtjeve da se diskriminacija ukine, novim zakonskim izmjenama je uvedena korekcija širenja diskriminacije, pa se od 1.1.2024. zakonska korekcija uvela i za branitelje s najnižom mirovinom i invalidskom mirovinom (HRVI) pa i one s potpunim invaliditetom, da mogu raditi do pola radnog vremena. Uvedeno je od 1.1.2024. da i udovice branitelja mogu raditi do pola radnog vremena i primati mirovinu. Time se nastavlja diskriminacija onih koji nemaju mirovine po posebnim propisima…
SUH i dalje smatra da pravo izbora na rad u punom radnom vremenu uz zadržavanje pola mirovine ili na rad od pola radnog vremena uz cijelu mirovinu treba omogućiti svim umirovljenicima, osim stopostotnim invalidima, bilo civilima, bilo braniteljima.
3. DODATNI STAŽ OD 6 MJESECI ZA SVE MAJKE/RODITELJE
Godinama su ženske i umirovljeničke udruge zagovarale potrebu uvođenja svojevrsne kompenzacije za rodiljni i roditeljski dopust, kako je to uvriježeno u većini europskih zemalja. Dodatni staž od 6 mjeseci po djetetu uveden je od 1.1.2019. godine, ali samo za umirovljene roditelje, poglavito žene, od tog datuma nadalje, a što znači 2,04 posto veću mirovinu po svakom djetetu. Sindikat umirovljenika Hrvatske smatra da je diskriminatorno što su od prava na dodatni staž isključene sve majke/očevi koji su umirovljeni prije tog datuma, te je u svim pregovorima i zahtjevima Vladi predlagao da se dodani staž prizna svim umirovljenim roditeljima, neovisno kad su umirovljeni.
Premijer je krajem 2023. godine najavio da će se ubrzo uvesti veći dodani staž umirovljenim majkama po djetetu, i to od 12 dodanih mjeseci, što je izvrsno, ali bi moralo vrijediti za sve umirovljenike, neovisno kad su umirovljeni ili će biti umirovljeni.
4. ISPLATA MIROVINE PUTEM POŠTE
Od 1.1.2015. godine ukinuto je pravo na izbor dostave mirovine putem pošte, pa je od tada do danas broj primatelja mirovine na taj način prepolovljen (danas manje od 40.000 umirovljenika) te samo 3 posto umirovljenika svih kategorija (opći i posebni propisi) prima mirovinu putem pošte. SUH je prijavio Uredu pučke pravobraniteljice slučaj Željka Tomasa iz Imotskog, kojemu je, iako je ograničene pokretljivosti te branitelj invalid, onemogućena dostava mirovine poštom, kao i brojnim drugim osobama, ali se unatoč naporima Ureda nije uspjelo ishoditi promjenu zakona na stari propis o mogućnosti izbora dostave mirovine putem pošte, te smatramo da je riječ o diskriminaciji velikog dijela umirovljenika te pogodovanju bankama. I dalje predlažemo da Ured pučke pravobraniteljice preporuči Saboru pravo izbora svih korisnika mirovina na dostavu mirovine putem pošte, jer je riječ o populaciji koja stari, te je sve više ograničenih zdravstvenih mogućnosti i pokretljivosti da mirovine preuzima na udaljenim relacijama, što je osobito teško za umirovljenike u ruralnim područjima gdje nema čak ni javnog prijevoza, a kamo li banaka ili bankomata. Besplatna dostava mirovina postoji samo za štediše Hrvatske poštanske banke, što je također oblik diskriminacije onih koji uopće nemaju račun u banci ili su u drugim bankama.
5. OBITELJSKA MIROVINA
Sindikat umirovljenika Hrvatske smatra krajnje promašenim uvođenje limita dobi od 65 godina za stjecanje prava na dio obiteljske mirovine uz zadržavanje vlastite. Naime, nema logike da je uveden dodatni dobni kriterij, uz već postojeći za stjecanje obiteljske mirovine. SUH je predložio i da se umjesto dosadašnjih 50 godina života, dob za pravo stjecanja obiteljske mirovine poveća na 55 godina (s obzirom na povećan životni vijek stanovništva, a osobito žena), a ne da se omogućava stjecanje prijevremene starosne mirovine ženama sa 58 godina i 33 godine radnog staža, a onda isti/e moraju čekati na dio obiteljske mirovine još sedam godina! Prijedlog u javnom savjetovanju nije prihvaćen.
6. PENALIZACIJA MIROVINA
U Hrvatskoj ima 212.000 prijevremenih umirovljenika, njihov je prosječni staž oko 36 godina, a mirovine su im i do 20 posto niže od mirovina starosnih umirovljenika koji imaju nešto više od 31 godine staža. Do 1998. godine maksimalna penalizacija za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu iznosila je 6,65 posto. Od 1. siječnja 1999. u početku 18 posto, od 2001. čak 20,4%. Zatim je 1.1.2008. pala na maksimalnih 9 posto, da bi u vrijeme ekonomske krize, od 1.1.2011. bila vraćena na 20,4 posto. Sada iznosi 12 posto. Najnepravednije je, međutim, što je do 1998. penalizacija bila ne samo niska, već se automatski ukidala s navršavanjem potrebne životne dobi koja je bila uvjet za „punu“ starosnu mirovinu, tj. 60 godina za muškarce, a 55 godina za žene, da bi od 1.1.1999. godine Hrvatski sabor ukinuo takvo poravnanje, te je vraćena doživotna penalizacija, što je nepravedno! SUH već godinama upozorava na ovaj problem te traži da se konačno ukine penalizacija prijevremenih umirovljenika i to s ispunjavanjem uvjeta dobi za odlazak u starosnu mirovinu. Ukoliko se ne prihvati takva solucija, SUH predlaže da Pučka pravobraniteljica podnese Hrvatskom saboru preporuku da se sve penalizacije izjednače na najmanji iznos trajne penalizacije koji primaju sadašnji korisnici mirovina, dakle na 6 posto ili na najviše 12 posto, koliko je sada na zakonskoj snazi.
7. UGOVORI O UZDRŽAVANJU
Sindikat je donekle zadovoljan izmjenama Zakona o obveznim odnosima u pogledu ugovora o doživotnom uzdržavanju, koje kreću u 2024. godini u primjenu, no i dalje smatra da je potrebno ukinuti institut ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, te uključiti zavode za socijalnu skrb u nadzor nad provedbom takvih ugovora. Također, potrebno je što prije izboriti pravno tretiranje predmeta za raskid ugovora o uzdržavanju na zahtjev uzdržavane osobe, kao žurnih, te po njima ubrzano postupati, jer većina ne uspijeva doživjeti presudu. Nažalost, izmjenama Zakona o parničnom postupku izvršene su blage preinake, ali prijedlog SUH-a i Pučke pravobraniteljice nije prihvaćen.
8. DUGOGODIŠNJI OSIGURANICI
Sindikatu umirovljenika obratili su se brojni umirovljenici od njih oko 23.000 s dugogodišnjim stažem koji su otišli u mirovinu u razdoblju od 1.1.2019. godine do 1.12.2023. Naime, tada brisana odredba Zakona o mirovinskom osiguranju kojom je bilo propisano da se dugogodišnjim osiguranicima koji su odradili najmanje 41 godinu staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava za 0,15% za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu nakon navršenih 60 godina života. Nakon što je to pravo bilo ukinuto 4 godine, vraćeno je novim izmjenama istog zakona, od 1. siječnja 2023. Ta je skupina zakinuta i diskriminirana, te je potrebno refundirati njihovu bonifikaciju za rečene četiri godine.