Rijetko je koji mjesec bogat raznim događanjima poput prosinca. Od trenutka kada se počnu kupovati pokloni za najmilije, odlaska na razne poslovne i privatne domjenke pa do obilaska bogato ukrašenih štandova na gradskim trgovima, mjesec je to u kojem se uz blagdansko raspoloženje proslavlja najljepši blagdan u godini – Božić je jedan od najdražih blagdana kojem se djeca vesele zbog darova, ukrašavanja grada, bora, raznih ukrasa i blještavila na gradskim ulicama i trgovima, pa do općeg veselja i dobrog raspoloženja.
Odraslima se pak pruža prilika da se okupe i druže s najmilijim članovima svoje obitelji. Dok šećemo adventskim sajmovima i uživamo u ukusnoj hrani i piću, kupujemo poklone za prijatelje i obitelj, često ne razmišljamo o onoj drugoj strani koju blagdani donose mnogima u našem okruženju. Nedostatak prijatelja, razorene obitelji, prazan stan ili kuća u Badnje veče, bez ikoga bliskog na vidiku ili pak osjećaj usamljenosti, čak i u sobi punoj ljudi – samo su dio onoga što mnogi doživljavaju tijekom prosinca.
Upravo blagdansko blještavilo doprinosi osjećaju usamljenosti. Postoji mnogo razloga zašto se netko osjeća usamljen na Božić. Primjerice, gubitak voljene osobe bolan je u bilo koje vrijeme, ali posebno na Božić. To je realnost koja pogađa veliki broj ljudi,bez obzira koliko imaju godina, bilo da su u dvadesetim godinama ili su u trećoj životnoj dobi.
Dok nam svakodnevno u predblagdanskim reklamama prikazuju kako su to dani namijenjeni obitelji i prijateljima, pojedinci to doživljavaju kao iznimno velik pritisak na sebe i svoj život. U zadnje vrijeme blagdani su komercijalizirani i gubi se njihova duhovna komponenta. U toj atmosferi trošenja i kupovanja, pojedinac postaje sve nesigurniji, što onda postaje izvorom trajnog straha i tjeskobe, a život mu se pretvara u kronični stres. U doba Božića, možda više nego u bilo kojem drugom dijelu godine, dolazi do izražaja potreba za blizinom onih koji su nam dragi,koje volimo.
Obitelj ima iznimno važnu ulogu, no pojam obitelji tijekom godina se mijenjao, a obiteljske zajednice znatno se razlikuju, ovisno o kulturi, odnosno načinu života. Ako ne možete blagdane provesti uz članove svoje obitelji, postoje načini da osjetite njihovu prisutnost uz pomoć društvenih mreža dopisivanjem i videopozivima ili pisanjem pisama i telefonskim razgovorom. Oni koji nemaju obitelj, ne moraju biti osuđeni na svoja četiri zida. Ne smije to biti razlog da se osjećaju stigmatizirano.
Što učiniti? Bez obzira kako se osobno osjećali, uvijek postoje stvari koje možete učiniti da biste promijenili svoju situaciju i način na koji se osjećate, jer uvijek postoji izbor. Čak i ako nemate obitelj ili neku blisku osobu, vjerojatno u Vašem okruženju postoji netko kome je lošije nego li Vama i kome možete pomoći. Jer, smisao Božića nismo mi, nego drugi oko nas. A oko nas ima bolesnih, starih i nemoćnih, usamljenih osoba. Ako njima uljepšamo dan i sami ćemo se osjećati bolje. Zato posjetite nekog u obližnjem domu za starije osobe, susjede – bilo da su samci ili je to neki stariji bračni par. Ponudite volontiranje u udruzi koja se brine o beskućnicima… Primjerice, jedna grupa humanitaraca, na čelu s umirovljenom pravnicom Vesnom, već više od dvije godine skrbi da zagrebački beskućnici, obitelji slabe imovne moći kao i siromašni stanovnici potresom porušene Banovine, uz pomoć donacija dobrih ljudi, dobiju hranu,odjeću i higijenske potrepštine. Oni tim ljudima pomažu tijekom cijele godine, a također i u blagdanske dane.
Božični običaji i kod nas već godinama sve više nalikuju onima u svijetu, pa su se tako promjenile i naše prehrambene navike. Ipak još mnogi njeguju tradicionalne običaje u pripremanju blagdanske trpeze. A druženje je uvijek ljepše uz bogati blagdanski stol. Kruna su oduvijek bili kolači! Zato druženje može početi već kod zajedničke pripreme kolača za naše susjede ili poznanike koji si to sami ne mogu pripremiti ili priuštiti. Stare navike i običaji mogu se prilagoditi novim okolnostima, kako financijskim tako zdravstvenim. Manje masne svinjetine, manje preslatkih kolača. Orahnjaču, primjerice, može zamijeniti štrudla od rogača.Ne zaboravite i na to da se na Badnjak u mnogim našim priobalnim i kopnenim mjestima dijele besplatni oboroci s ribom.
„Ne budi sam na Božić“ maksima je jednog restorana u Velikoj Britaniji koji svake godine poziva usamljene umirovljenike na besplatnu večeru, a za one koji ne mogu doći, organiziran je prijevoz. Biti bez partnera ili obitelji nije isto što i biti usamljen. Iskoristite blagdane za intenzivna druženja s prijateljima, naravno ona koja su vam ugodna. Imate li želje i mogućnosti, mogli biste se odlučiti za putovanje, promjenu okoline i upoznavanje novih ljudi. Otkrijte druge kulture i običaje. Volite sebe i darujte sebe.
Sandra, koja se rastala nakon nekoliko godina braka, dugo je patila jer je to bila njezina ljubav iz mladih dana. Zapustila se, zatvorila u svoj stan, nije s nikim komunicirala. A onda je, prije dvije godine, upravo u dane prije Božića odlučila otputovati u Italiju, na snijeg. Vratila se sretna jer je tamo upoznala čovjeka koji je tamo došao gotovo s identičnim problemom. Veza se ubrzo razvila u idilu. Kada ju je nedavno prijateljica upitala da li će se udati, odgovorila je: “To mi sada nije najvažnije. Važan je osjećaj radosti koji me preplavljuje kad se sjetim da ovaj Božić neću biti sama“.
Mnogi samci već su umorni od lažnih prijateljstava i ljubavi, oni su sami sebi dovoljni, oni uživaju u svom domu. Nedavno sam u jednom većem društvu započela priču o tome kako će tko provesti dane predstojećih blagdana. Mario je rekao: „Usamljenost za vrijeme Božića i ne mora biti loša. Ne volim raditi nešto što svi rade u isto vrijeme. Nije tragedija biti sam na Badnjak i Božić, ako čovjek to sam bira.„ Roza je odgovorila: „Nitko ne osporava moć dobrog druženja,daleko od toga, ali radije biram svoje osobno društvo, nego društvo ljudi koji me ne ispunjavaju niti zanimaju.“
Vedran je dodao: „Svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali ja tvrdim da je lijepo biti za Božoć i s nekim i izmijeniti koju riječ. Ja sam samac. Božić mi ne znači puno, ali mislim da ljudi trebaju na neki način proslaviti kraj godine, a Božić za to dobro dođe“. Vi dodajte svoj odgovor.
Drenka Gaković
