Mnogi u Hrvatskoj su se pribojavali kako bi uvođenje eura moglo dovesti do velikih poskupljenja, no u međuvremenu doživjeli smo rekordan skok cijena pa je taj strah nekako pao u drugi plan. No, to ne znači da se bezobrazluk trgovačkih lanaca ili ponuditelja nekih usluga neće nastaviti i da će suludo visoke cijene nakon uvođenja eura ići još gore. Podsjetimo, ni Vladino snižavanje PDV-a na pet posto nije puno pomoglo, pa su osnovne namirnice koje čine glavni meni hrvatskih umirovljenika, krumpir, žitarice, jaja, povrće i mlijeko, porasli i preko 50 posto u odnosu na prošlu godinu.
Otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci porasla je 27 posto što je na razini cijena većine EU zemalja, a dobavljači i prodavači su iskoristili situaciju, pa su pod krinkom stvarnih povećanja troškova nadodali još pokoji postotak povećanja cijena kako bi si povećali zaradu. Svi se slažu da će u konverziji kuna u eure trgovci i ponuditelji početi zaokruživati cijene, naravno na više. Vlada će pokušati, opet, spriječiti neopravdano podizanje cijena, pa je tako od 5. rujna 2022. uvedena obveza dvojnog iskazivanja cijena roba i usluga, u kunama i eurima, koja će trajati do kraja 2023. godine.
Također, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja potpisalo je ugovore s pet udruga za zaštitu potrošača iz Hrvatske, u sklopu provedbe projekta “Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj”.
Obuka za špijune
No, dojam je i da je ovaj projekt, vrijedan čak 700 tisuća kuna, čisto ispunjavanje forme, da se pokaže kako se, eto, nešto napravilo kako bi se spriječili zločesti trgovci koji žele prevariti građane. Razgovarali smo s dvoje „tajnih kupaca“ koji su već od 1. kolovoza počeli provjeravati cijene u kunama, a od 5. rujna i dvojne cijene, i shvatili da je naziv tajni kupac zapravo daleko od istine. Naime, pomalo nevjerojatno zvuči podatak da će tajni kupci morati isključivo fotografirati cijene proizvoda i cjenike usluga, a skupljanje računa nije bitno.
„Nismo dobili nikakvu tehničku opremu kako bismo to mogli izvesti tajno. Na svojim vlastitim mobitelima moramo aktivirati opciju da se vidi datum fotografiranja i onda fotografirati cijenu jednog te istog proizvoda u istoj trgovini. Dakle, svaki mjesec ću dolaziti u istu trgovinu fotografirati iste proizvode sve do kraja 2023. godine“.
Očito je kako će tajni kupci morati usvojiti i neke špijunske vještine, možda su mogli i proći glumačku obuku ili neki brzi tečaj, kako bi, dok ih prodavači ne gledaju, stisnuli okidač za fotografiranje. Ne tako tajni kupci imat će i mobilnu aplikaciju u koju će nakon što dođu kući unositi podatke o proizvodima koje su fotografirali, a ministarstvo je svim provoditeljima projekta poslalo i listu od 55 proizvoda i usluga koje bi željeli da se analiziraju. Svaki mjesec provoditelji projekta ministarstvu će slati fotografije, a ako bude kakvih nepravilnosti, tada na scenu stupaju državni inspektori, koji će ionako paralelno provoditi kontrole.
Stariji najviše zbunjeni
Ministarstvo je, kao još jedan zaštitni mehanizam, pokrenulo i uvođenje etičkog kodeksa, kojima će svi poslovni subjekti moći pristupiti dobrovoljno i besplatno, pa će tako npr. u trgovini visjeti oznaka da su ponosni član etičkog kodeksa i da ne varaju svoje kupce. Ne zvuči baš uvjerljivo. No, zato je Ministarstvo dalo neobvezujuću preporuku udrugama da one same mogu objavljivati crne liste nepoštenih poslovnih subjekata koji koriste tranziciju na euro, no iz tih udruga na to ni ne pomišljaju, s obzirom da bi ih to moglo uvući u skupe sudske sporove, a dobili su tek simbolične iznose za provedbu projekata.
Drugi tajni kupac s kojim smo razgovarali je ženska osoba koja nam je kazala da je na terenu još od kolovoza te da je itekako vidljivo da se u prepoznavanju prikazanih cijena najlošije snalaze upravo starije osobe.
„Često na blagajni naletim upravo na starije osobe koje zbunjuje dvojno iskazivanje cijena, te jednostavno im promakne da je neki iznos u eurima, vide samo niži iznos, i onda ih dočeka iznenađenje na plaćanju. Mislim da se trebala organizirati neka edukacija ili kampanja posebno prilagođena osobama starije životne dobi, kako bi lakše prebrodili ovo razdoblje“.
Top lista nadrealista
Kazala nam je kako inače već duže vrijeme radi za jednu agenciju u svojstvu tajnog kupca, te da taj posao doista može obavljati u tajnosti, za razliku od ovog projekta ministarstva.
„Ne razumijem kako mogu kod iste frizerke ili pedikerke jednom mjesečno fotografirati cjenik, a da ona to ne primijeti. Osim toga, u agenciji gdje radim kao tajni kupac dobijem refundaciju novca, ovdje ne.“
U prijevodu, da bude manje sumnjiva, morala bi svaki mjesec dolaziti na frizuru i plaćati iz svog džepa, i onda iskoristiti trenutak nepažnje frizerke i fotografirati cjenik, njoj iza leđa. Pomalo sarkastično nam je kazala kako se boji da će tajni kupci vrlo brzo postati javni, a javne cijene tajne.
Ovakva situacija podsjeća i na skeč iz nekoć popularne sarajevske humoristične serije gdje glumac kao novinar pita slučajne prolaznike, također glumce, žele li ostati anonimni, pa tako prvi kaže „da, ali ja bi se u svakom slučaju predstavio, Sekula Opančić, 28 godina, inženjer telekomunikacija, imam dvoje male djece“, i tako nastavi otkrivati sve svoje podatke i na kraju kaže da bi „zaželio novinara i sve gledatelje da ako može da ostane anoniman“…a onda i ostali slučajni prolaznici, pa čak i oni totalno zamaskirani, otkrivaju sve svoje podatke uz molbu da ostanu apsolutni anonimni…
Tako je i ideja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o nekim tajnim kupcima na ovakav način doista neodrživa i crnohumorna, jer će vrlo brzo tajni kupci izgubiti svoju anonimnost i tajnovitost. Jedini logičan zaključak je, kad već nije osigurano dovoljno novca za ozbiljan projekt, da se taj posao trebao prepustiti isključivo državnim inspektorima.
Igor Knežević
