UVODNA RIJEČ

Vladajući, zašto ignorirate umirovljenike?

Piše: Jasna A. Petrović

     Počela je neslužbena kampanja za izbore za Pred­sjednika Republike Hrvatske. Sve su brojnije izja­ve aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića u kojima se spominje problematika različitih slojeva društva. No, ono što je vidljivo iz svih tih poruka jest da se ni u jednom od pre- dizbornih obećanja ne spominju oni najugroženiji - umirovljenici.

     Neshvatljivo je da čelni ljudi države ignoriraju više od 1.240.000 umirovljenika, kao i činjenicu da više od polovice umirovljenika, njih 58 posto, živi ispod hrvat­ske linije siromaštva, koja za ovu godinu za samca iznosi 2.496,5 kuna.

Relativna vrijednost mirovina (udjel prosječne bruto mirovine u bruto plaći) iznosi 27,7 posto te je, uz irsku mirovinu, najniža u zemljama Europske unije, što je do­velo do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 go­dina potonuo u zonu siromaštva te svaki drugi samac.

     Gospodo i gospođe, čak 98 posto svih umirovljeni­ka ima mirovine niže od prosječne plaće! Nije li tragična takva budućnost umirovljenika koju nudite današnjim siromašnim radnicima?

Položaj onih koji su izgradili svoju zemlju vlastitim rukama i znanjem, da bi bili „namireni" dva puta godiš­nje s mizernim usklađivanjem mirovina, koje im pojedu besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje i povećani troškovi života, doista je ponižavajući.

     Nebriga vladajućih za umirovljenike i starije osobe dovela je do opće društvene marginalizacije starijih oso­ba, a kao što vidimo prema izjavama političke vrhuške, nema naznaka da bi se netko potrudio makar ih spome­nuti. O njima se šuti. Koga briga za 20 posto odbačenih starica i staraca?!

     Glavne teme o kojima predsjednica i premijer pričaju u javnosti uglavnom se svode na probleme iseljavanja mladih, slaba demografska kretanja, odnosa sa Srbijom i međunacionalnim ispadima, no nigdje nema ničeg o problemima umirovljenika koji jedva spajaju kraj s kra­jem, poniženi su i podcijenjeni, kopajući po kontejneri­ma i hraneći se po javnim kuhinjama.

     Gospodo, operite uši, jer jednog ćete se dana probu­diti u zemlji iz koje su mladi iselili, a stari pomrli od gladi!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

REAGIRANJE SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE:

Hrvatska – na dnu ljestvice mirovina u Europskoj uniji!

           

            Predsjedništvo Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) pozdravlja odluku Sabora Republike Hrvatske o ukidanju povlaštenih mirovina, kojom će zastupnici, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor ubuduće ostvarivati mirovine prema općem propisu, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju, čime je ograničena i najviša mirovina. SUH očekuje da će posao biti dovršen do kraja kako bi se svi  državni dužnosnici preselili u opći mirovinski sustav te ostvarivali mirovine temeljem rada i uplaćenih doprinosa, čime bi dijelili sudbinu svih građana Hrvatske. Tražimo sustav jednak za sve, pa i za predsjednika Republike, utoliko više što većina europskih zemalja ne poznaje povlaštene mirovine.

            Međutim, Hrvatska trenutno ima oko 170.000 umirovljenika iz 13 skupina građana koji ostvaruju mirovine i mirovinska primanja pod povoljnim uvjetima i posebnih propisima, a konzumiraju čak 20 posto ukupne mirovinske potrošnje. SUH zahtijeva potpuno izdvajanje svih posebnih mirovinskih prava iz sustava međugeneracijske solidarnosti, držeći da takva davanja i beneficije trebaju biti financirana direktno iz javnog proračuna. To je zasigurno preduvjet za buduću održivost mirovinskog sustava.

            Predsjedništvo SUH-a naglašava da temelj hrvatskog mirovinskog modela treba ostati javni i obvezatan prvi stup međugeneracijske solidarnosti, u formi obvezatnih doprinosa uplaćenih od strane poslodavaca i radnika, a drugi stup obvezatne mirovinske kapitalizirane štednje treba dubinski reformirati, jer se pokazao lošim i dokinut je ili u reformiran u svim europskim zemljama u kojima je uveden. SUH stoga zabrinjavaju povremene naznake da bi se doprinosi za drugi stup mogli povećati bez takve reforme ili čak na račun umanjivanja doprinosa za prvi stup. Upravo oni koji će se umirovljivati i temeljem postojećeg modela drugog stupa, imat će sve niže mirovine.

            Naposljetku, Predsjedništvo Sindikata umirovljenika Hrvatske upozorava da prosječna mirovina ubrzano pada (2151 kuna!) te je udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći došao na samo 37,9 posto, dok je udjel u prosječnoj bruto plaći skliznuo na 26,45 posto, čime je Hrvatska pala na dno europske ljestvice. Siromaštvo hrvatskih umirovljenika postaje zabrinjavajuće i u okvirima Europske unije, jer u zonu ugroženosti ulazi više od 60 posto umirovljenika, pošto imaju primanja niža od 60 posto medijana plaće, odnosno niža od 2700 kuna. Redovito usklađivanje mirovina prema plaćama (i eventualno prema rastu troškova života – ako se ne bilježi rast plaća u određenom razdoblju), te uvođenje modela minimalne mirovine, uz spomenutu reformu drugog mirovinskog stupa, mogu donekle jamčiti obranu umirovljenika od potonuća u potpuno siromaštvo.