Zdrava hrana se smatra važnim oružjem u borbi protiv raka. Oko trećine svih vrsta raka povezano je s prehranom. Recentna znanstvena istraživanja pokazuju da hrana koju jedemo može značajno smanjiti rizik od oboljenja od raka. Naime, ono što jedemo može utjecati na rast raka u različitim fazama. Antioksidansi, koji se nalaze u nekim vitaminima i mineralima, mogu spriječiti slobodne radikale da učine stanice osjetljivijima na rak te mogu obnoviti neka već nastala oštećenja stanica.
Analiza 170 studija, iz 17 zemalja, otkriva da ljudi koji najviše jedu voća i povrća, imaju upola manju učestalost raka nego oni koji premalo konzumiraju te namirnice. Tu su uključeni rak pluća, debelog crijeva, dojke, grlića maternice, jednjaka, usne šupljine, želuca, mokraćnog mjehura, gušterače i jajnika.
Visoko vrijedan beta karoten
Jedan od najproučavanijih antioksidansa u povrću i voću, za kojeg se smatra da može pružiti zaštitu od raka je beta karoten, kojeg ima puno u zelenom, žutom i narančastom povrću i voću, kao što su mrkva, slatki krumpir, špinat, marelice, dinje.
Dobro poznate namirnice koje sadrže kemijske spojeve, a koji mogu pomoći u borbi protiv raka su:
Rajčica. Jedna od supstanci u rajčicama, za koju se smatra da može smanjiti rizik od raka, je likopen (pigment koji rajčicama daje crvenu boju). On je također antioksidans koji se nalazi i u lubenici i marelici. Premalo likopena u krvi može biti povezano s povećanim rizikom od raka gušterače. Likopena ima u rajčicama, sosu od rajčica i u kečapu.
Zeleno povrće. Tamnozeleno lisnato povrće smanjuje rizik od mnogih vrsta raka. Špinat, prokulica, kelj i tamnozelena salata obiluju antioksidansima, uključujući i beta karoten. Što je lišće tamnije, to sadrži više antioksidansa.
Razumna prevencija. Čitav niz kemijskih supstanci, za koje se smatra da imaju svojstva inhibirati kancerozni proces, nalaze se u povrću, kao što je češnjak, luk, ljutika itd. Neke studije ukazuju da su oni koji konzumiraju više luka i češnjaka, manje skloni želučano-crijevnom raku. Prema nekim istraživanjima, češnjak može poboljšati imunološke funkcije organizma i na taj način pomoći u borbi protiv već postojećeg raka.
Agrumi. Dobro je što češće konzumirati naranče, grejp, limun. Takvo voće može biti posebno efikasno u smanjivanju raka gušterače.
Ostalo povrće. Kupus, cvjetača, prokulica, kelj i repa mogu smanjiti rizik raka dojke. Pretjerano kuhanje tih vrsta povrća može u njima uništiti dobre kemijske supstance koje mogu štititi od raka. Osim raka dojke, to povrće može imati korisne učinke i u sprječavanju raka želuca i debelog crijeva.
Soja. Soja ima u sebi najmanje pet tvari za koje se vjeruje da mogu kočiti razvoj raka. Grah, grašak i leća također sadrže supstance koje mogu biti korisne u borbi protiv raka.
Pšenične mekinje. Takve mekinje mogu smanjiti rizik od raka debelog crijeva.
Mlijeko s niskim sadržajem masti. Istraživači iz Roswell Park instituta za rak (SAD) su našli da ljudi koji piju mlijeko s malo masti imaju manju vjerojatnost da će oboljeti od raka usne šupljine, želuca, rektuma i grlića maternice, nego oni koji ne piju mlijeko. Zašto je to tako? Znanstvenici vjeruju da kalcij, vitamin B2 i/ili vitamini A, C i D (prisutni i u neobranom mlijeku, ali očito manje djelotvorni), mogu djelovati kao agensi protiv raka. Na koji način? Zasad još nije sasvim razjašnjeno.
Zdravo i umjereno
Imajući u vidu sve spomenuto, valja nastojati konzumirati voće i povrće (tu se podrazumijeva i pijenje prirodnih sokova) nekoliko puta na dan. Idealan režim prehrane ima malo masti, sadrži puno vlaknastih komponenata, uključuje različite namirnice bogate hranjivim tvarima, kao što je voće, povrće, cjelovite žitarice, grah, lješnjaci, orasi, životinjske bjelančevine s malo masti i, razumije se, ne previsoka kalorijska vrijednost svake pojedine namirnice.
dr. Ivo Belan
BEZ PRIJELOMA KOSTIJU
Kako bezbolno pasti
Prema podacima britanske Nacionalne zdravstvene službe, padovi su najčešći razlog zbog kojeg starije osobe završavaju na hitnoj. Statistički gledano, jedna od tri osobe starije od 65 godina barem jednom na godinu doživi pad. Zabrinuti ovim podacima, znanstvenici sa Sveučilišta Worcester, s Odjela za sport i znanost o vježbanju, odlučili su nešto poduzeti kako bi pomogli starijim građanima. Stoga su osmislili vježbe za takozvano sigurno padanje, odnosno padanje u kojem je minimalna vjerojatnost da će doći do prijeloma kostiju. Riječ je o vježbama koje su sastavljene od određenih pokreta preuzetih iz borilačkih vještina kao što su džudo i džiiu-džicu.
Svakog ponedjeljka ujutro stariji članovi teretane na Sveučilištu Worcester dolaze vježbati padanje – četiri vrste pada – kako preživjeti i sačuvati čitave kosti. Treneri koji rade sa starijim građanima uveli su sustav ocjenjivanja i nagrađivanja kako bi ih dodatno motivirali. Ocjenjivanje je dodjela pojasa određene boje. Krajnji cilj je crni pojas, naravno. Zasad ima vježbača koji su stigli do smeđeg pojasa.
Osim što ovakvo vježbanje uči ljude kako biti što lakši i fleksibilniji pri padu, ono uvelike i osnažuje. Također, vježbe su višestruko korisne i za žene koje imaju osteoporozu čije su kosti izrazito krhke. Koštane traume su više nego traumatično iskustvo u starijoj životnoj dobi. Prisjetimo se samo koliku bol i patnju donosi prijelom kuka. A gdje su svi ostali također bolni i neugodni prijelomi.
Ova tehnika vježbanja zvuči zabavno i vrlo korisno. Zasad ju uspješno primjenjuju Britanci, ali sigurno je da bismo i mi u Hrvatskoj mogli organizirati slične tečajeve vježbanja za lagano padanje.
Melita Funda
