„Mišljenja sam da postoji prostor, pa usudila bih se reći i praznina u političkom prostoru, za stranku koja štiti interese najranjivijih skupina. Upravo nas usmjerenost na starije osobe, umirovljenike, osobe s invaliditetom, djece s poteškoćama u razvoju, žrtve obiteljskog nasilja, osobe u riziku od siromaštva i druge ranjive skupine razlikuje od drugih stranaka”
1.Grad Zagreb je poželjna destinacija za starije osobe zbog svojeg socijalnog modela, osobito za starije osobe. Već niz godina ste na čelu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Koje biste politike i programe izdvojili kao najznačajnije kad je riječ o umirovljenicima i starijim osobama? Je li moguće „preslikati” socijalni model Zagreba na ostatak Hrvatske?
Grad Zagreb u okviru svojih ovlasti donositelj je politika usmjerenih na poboljšanje života svih svojih građana te razvija ciljane projekte s osnovnim ciljem prevencije siromaštva i socijalne isključenosti. Podaci iz popisne 2011. godine o 17,3% Zagrepčana starijih od 65 godina potvrđuju predviđanja demografa o rastućem broju starijih osoba u ukupnom pučanstvu Zagreba. Važnim smatram istaknuti da je tijekom proteklih 17 godina razvijena usluga pomoći u kući iznad propisanih državnih standarda, otvorena su dva dnevna boravka pri gradskim domovima za starije osobe (uz već jedan postojeći), osnovana je Zaklada Zajednički put, otvorena je prva stambena zajednica za samostalno stanovanje starijih osoba koji su u mogućnosti samostalno brinuti o sebi, poboljšani su uvjeti smještaja u gradskim domovima za starije osobe, omogućen je kontinuitet u provođenju Projekta gerontološki centri Grada Zagreba.
Osim toga, u zadnjih godinu dana otvorili smo dva specijalizirana odjela za osobe oboljele od Alzheimerove i drugih demencija, savjetovalište za neformalne njegovatelje te, svakako najvažnije za naše sugrađane, izgradili smo prema europskim standardima dom za starije osobe na Lašćini za 200 korisnika, koji je započeo s radom početkom ove godine.
Posebno sam ponosna da je zagrebački model skrbi o starima prepoznat u Hrvatskoj, ali i izvan njenih granica, o čemu svjedoči suradnja i sudjelovanje na stručnim skupovima i manifestacijama naših kolega iz regije.
2. Položaj starijih osoba u društvu je obilježen siromaštvom i socijalnom nesigurnošću• Svaki treći umirovljenik je u riziku siromaštva i socijalne isključenosti• Koliko „zagrebačka socijalna politika” kompenzira takve rizike?
Sukladno Odluci o starijim sugrađanima osiguravaju se novčane potpore poput novčane pomoći umirovljenicima, plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja korisnicima novčane pomoći umirovljenicima, novčane pomoći za osobne potrebe (džeparac) korisnicima domova za starije osobe, naknada za troškove stanovanja. Osiguravaju se i različite socijalne usluge kojima se doprinosi kvalitetnijem životu starijih osoba u gradu i to besplatan javni gradski prijevoz za sve s primanjima do 3.200 kn, pomoć u kući te savjetovanje i pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća.
U nadležnosti našeg ureda je i upravljanje domovima za starije osobe koji osiguravaju usluge dnevnog boravka i stalnog smještaja, a što je od velikog značaja za građane starije životne dobi. Vodeći brigu da usluga smještaja u domovima za starije osobe bude što dostupnija, Grad Zagreb i nadalje znatnim financijskim sredstvima osigurava cijene smještaja koje nisu na ekonomskoj razini.
Zagreb je usmjeren na osiguravanje pomoći za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba nizom novčanih potpora, ali i socijalnih usluga. Nažalost, kako na nacionalnoj razini još uvijek nije uvedena tzv. socijalna mirovina, iako se već duže vrijeme najavljuje, starije osobe prisiljene su financijska sredstva za preživljavanje tražiti unutar sustava socijalne skrbi putem zajamčene minimalne naknade, a tu je i pravo na naknadu za troškove stanovanja.
> Domovi i gerontodomaćice
3. Hrvatska ima vrlo nisku stopu obuhvaćenosti 65+ dobne skupine institucionalnim smještajem• Veliki broj starijih osoba čeka mjesto u domu, jer su postojeći kapaciteti nedostatni• Koliko je domova izgrađeno za vašeg mandata i postoji li mogućnost da krene subvencioniranje privatnih domova za starije? Prijeti li opasnost da se uvedu tzv. ekonomske cijene smještaja, odnosno da se bitno povećaju iznad prosječne zagrebačke mirovine u iznosu od 2.400,42 kune?
Uistinu je na razini Hrvatske malen obuhvat starijih osoba za institucijski oblik skrbi. Riječ je o svega 2,38% obuhvata starije populacije. Grad Zagreb s trenutnim smještajnim kapacitetima obuhvaća 4,6% te smo sve bliže europskom standardu od 5%. Ipak, svjesni smo da na tom planu moramo još intenzivnije raditi.
U nadležnosti Grada Zagreba je 11 domova za starije osobe s ukupnim smještajnim kapacitetom za 4.000 korisnika. Daljnje aktivnosti na proširenju smještajnih kapaciteta usmjerene su na izgradnju doma u Markuševcu te neposrednoj blizini Doma za starije osobe Dubrava. Osim navedenog, u planu je kroz dvije godine osigurati specijalizirani smještaj za osobe oboljele od Alzhe- imerove i drugih demencija u svim gradskim domovima.
Osim tzv. gradskih domova na području Zagreba je 25 privatnih domova s ukupnim kapacitetom za 1.700 korisnika, 34 obiteljska doma s ukupnim kapacitetom za 540 korisnika te 2 udruge koje pružaju uslugu smještaja starijim osobama za ukupno 63 korisnika.
Međutim, jedan od preduvjeta za subvencioniranja troškova smještaja u privatnim domovima za starije je kategorizacija domova, što je u nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te još nije obavljeno.
4.Grad Zagreb posljednjih desetak godina ulaže sve više u izvaninstitucionalne oblike skrbi za starije osobe, unatoč tome što su pojedine vlade takve oblike čas uvodile, čas rezale. Samo neki od primjera su gerontološki centri, gerontodomačice… Hoće li Grad razvijati takve programe?
Dugogodišnja je praksa Grada Zagreba razvoj različitih izva- ninstitucijskih usluga i servisa. Ranije spomenuta usluga pomoći u kući iznad državnog standarda obuhvaća organiziranu prehranu (svakodnevnu pripremu i dostava gotovog obroka), odnosno pomoć u zadovoljavanju svakodnevnih potreba, od održavanja osobne higijene, čistoće stambenog prostora, odlaska po lijekove i sl. Pored pomoći u kući, za starije osobe koje više nisu u mogućnosti boraviti same tijekom dana dostupna je usluga boravka u trajanju do 10 sati dnevno. Opisanim uslugama doprinosi se razvoju izvaninstitucijske skrbi čime se nastoji omogućiti što duži ostanak starijih osoba u vlastitom domu, a svakako posredno smanjiti pritisak na smještaj u dom.
Više od 7.000 korisnika godišnje svjedoči kako je Projekt ge- rontološki centri Grada Zagreba hvalevrijedan model aktivnog i zdravog starenja u lokalnoj zajednici i priznat kao zagrebački standard izvaninstitucijske skrbi o starijim osobama. Naši planovi usmjereni su na razvoj socijalnih usluga u širem smislu, poput organiziranja pomoći kućnog majstora, pedikera, frizera u domu starije osobe, ali i zdravstvenih usluga kroz mobilni gerontostomatološki tim.
Stranka za najranjivije skupine
5.Odnedavno ste predsjednica još jedne umirovljeničke stranke – Stranke međugeneracijske solidarnosti Hrvatske. Zašto ste se odlučili na angažman u SMSH? Po čemu je program SMS-a drukčiji od desetak drugih umirovljeničkih stranaka?
Dana 22. prosinca 2016. osnovana je Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske, a 31. siječnja 2017. održana je i osnivačka skupština Gradske organizacije SMSH, a već imamo i svog saborskog zastupnika Kažimira Vardu. Za novu stranku odlučila sam se zato što četiri desetljeća živim, radim, družim se i djelujem s našim umirovljenicima i osobama starije životne dobi. Tako sam smatrala da to životno iskustvo, stručno znanje i dosadašnje političko djelovanje moram nastaviti i dalje i biti glas generacija koje su nas svojim radom zadužile.
Osim toga, mišljenja sam da postoji prostor, pa usudila bih se reći i praznina u političkom prostoru, za stranku koja štiti interese najranjivijih skupina. Upravo nas usmjerenost na starije osobe, umirovljenike, osobe s invaliditetom, djece s poteškoćama u razvoju, žrtve obiteljskog nasilja, osobe u riziku od siromaštva i druge ranjive skupine razlikuje od drugih stranaka. Temeljna načela naše stranke su uzajamnost, ravnopravnost, solidarnost i pluralizam. Stranka nema ideološki predznak – ona je interesna, jer štiti interese ranjivih skupina. Razlikuje nas i sastav upravnih tijela u kojima su osobe s invaliditetom čije interese zastupamo.
Zagovaramo samozastupanje starijih osoba
6.Što biste kao predsjednica stranke poručili sami sebi kao pročelnici za socijalnu politiku grada? Što biste rado poduzeli za unaprjeđenje položaja starijih osoba?
Kao pročelnica moram istaknuti da smo ljestvicu kvalitete provedbe socijalne politike podigli vrlo visoko. Kao predsjednica stranke, ali i kao pročelnica, uvjerena sam da prostora ima za još boljim, kvalitetnijim i dostupnijim programima socijalne politike. Najveći doprinos unaprjeđenju položaja starijih osoba dolazi upravo njihovim samozastupanjem. Uključivanje starijih osoba u donošenje javnih politika kojima se djeluje na poboljšanje uvjeta života siguran je put u zadovoljavanju njihovih potreba. Također, bit ćemo snažni zagovaratelji ustrojavanja pravobranitelja za starije osobe.
7.Kako surađujete s umirovljeničkim udrugama, Sindikatom i Maticom umirovljenika? Kakvom vidite ulogu organizacija civilnog društva?
Suradnja s udrugama nam je iznimno važna zbog toga što one predstavljaju sponu između donositelja odluka, odnosno politike i građana Zagreba. One su naš korektiv i značajan partner u provođenju programa i projekata koji uvelike utječu, odnosno mijenjaju živote naših sugrađana nabolje, ali i značajan suradnik u predlaganju promjena i donošenju novih mjera, a sukladno potrebama ne samo pojedinih skupina građana nego i društva u cjelini.
Imamo vrlo dobru suradnju sa svim udrugama, posebno s Maticom umirovljenika Grada Zagreba i Povjereništvom Sindikata umirovljenika Hrvatske Zagreb, koje zastupaju interese umirovljenika, svojih članova, građana Zagreba, ali izvrsno surađujem i s njihovim krovnim organizacijama.
> Za što veća prava starijih osoba
8.Gradonačelnik Bandič je nedavno najavio kako prihvaća inicijativu SUH-a za osnivanje Povjerenstva za umirovljenike i starije osobe kao savjetodavnog tijela. Vjerujete da li bi se i na taj način moglo doprinijeti kvaliteti življenja starijih u Gradu?
S obzirom da već postoji takva praksa u nekim lokalnim samoupravama – npr. Istarska županija, Ludbreg, Varaždin – smatram kako svaka vrsta suradnje, pa tako i osnivanje povjerenstva za umirovljenike kao savjetodavnog tijela, pozitivno utječe na život umirovljenika, i to treba prihvatiti.
9.Mnogi se boje da če se život starijih osoba pogoršati; drugi očekuju da se starije osobe same pobrinu za svoje interese kako ne bi predstavljale teret mlađim generacijama. Moramo li se doista bojati sve starijeg društva?
Ne, nikako. Moram istaknuti, a to je moje osobno i profesionalno mišljenje, kako starije osobe nisu (samo) teret i rashodovna strana proračuna ekonomskim rječnikom rečeno. Oni su mogućnost i prilika, potencijal svakog društva koji trebamo iskoristiti. Kronološka dob ne znači starost već određene psihofizičke promjene koje ne znače nužno funkcionalnu nesposobnost. Zalažem se i za promoviranje rada starijih osoba, koji to žele i mogu, jer prijenos njihovog znanja i životnog iskustva ono je najdragocjenije što mlađe generacije mogu dobiti.
10 . U lokalne izbore idete u koaliciji sa strankom Milana Bandiča, što ne iznenađuje s obzirom na njegovu izraženu socijalnu osjetljivost za ranjive kategorije stanovnika, pa i starije osobe. Kojim svojim zahtjevima i inicijativama ste doprinijeli programu ove koalicije?
U Vašem pitanju je već sadržana bit naše suradnje. To je socijalna osjetljivost za najranjivije sugrađane. Zagreb je prepoznat kao najsocijalniji grad, a to može biti jer gradonačelnik g. Milan Bandić živi i radi već 17 godina nastojeći učiniti Zagreb gradom koji sugrađanima osigurava uvjete za kvalitetan i dostojanstven život. Upravo iz tih razloga naša se stranka odlučila na zajednički izlaz na lokalne izbor sa strankom Bandić Milan 365 – Stranke rada i solidarnosti. To je najveća sigurnost da se neće zadirati u socijalna prava naših umirovljenika, starijih osoba, osoba s invaliditetom, beskućnika, žrtava nasilja.
Razgovarala: Jasna A. Petrović
(8.5.2017)