Nakon što je Sindikat umirovljenika Hrvatske 2013. godine pokrenuo inicijativu o obavještavanju umirovljenika o obračunatim ustegama/ ovrhama iz mirovinskih primanja, tek su sredinom 2015. godine pokrenuti konkretni koraci od strane HZMO-a prema bankama da se realizira inicijativa SUH-a.
S obzirom da je predstavnica SUH-a u Upravnom vijeću HZMO-a postala već svima dosadila postavljanjem pitanja o pravu na informiranje o detaljima ustega, a osobito ovrha, kako bi se spriječilo da ovršeni umirovljenici katkad plaćaju duplo, nakon četiri godine borbe za ostvarivanje ustavnog prava na informacije o vlastitim financijskim sredstvima, tek 18 od 25 poslovnih banaka preko kojih se isplaćuju mirovine obavještava korisnike o ustegama.
Pet banaka – Sberbanka, Splitska banka, Privredna banka, Zagrebačka banka, Raiffeisenbanka – HZMO-u su dale obećanje kako će s obavještavanjem korisnika započeti tijekom prve polovice 2017. godine, no kako imamo informacije, to još nisu započele. Primorska banka i Partner banka nikada nisu dostavila čak ni odgovor HZMO-u vezano za obavještavanje korisnika o ustegama, točnije od samog početka ignoriraju požurnice, obavijesti i ostale dopise.
Informiranje korisnika nije prioritet poslovanja
Na sjednici Upravnog vijeća HZMO-a od 5. svibnja 2017. godine, tadašnji pomoćnik ravnatelja Ante Babić rekao je kako su „banke aktivnosti provodile u skladu sa svojim mogućnostima i prioritetima u poslovanju, na što Zavod ne može utjecati”. Ukratko, prioritet banka nije informiranje korisnika o njihovim financijskim sredstvima.
Kako je predsjednica SUH-a Jasna Petrović istaknula na istoj sjednici Upravnog vijeća, nedostupnost informacija protivna je Ustavu, a i nezamislivo je da poslodavac ustegne dio sredstava bez informacija na što se ustegnuta sredstva odnose. „Ako HZMO ne poduzme potrebne korake da Zagrebačka banka i Privredna banka počnu poštovati Ustav RH, SUH će biti prisiljen poduzeti druge mjere, npr. sugerirati umirovljenicima da otvore tekuće račune u drugim bankama”, kazala je Petrović.
Tri ovrhe na jedan račun
Podsjećamo, u ustege spadaju ovrhe, krediti, krediti prema poslovnoj suradnji, te premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, a prema podacima za ožujak ove godine, najveći broj otpada na premije dopunskog zdravstvenog osiguranja (272.261 korisnika), a slijede ovrhe s 54.822 korisnika s ukupno 54.990.681,53 kuna. Iako takav broj korisnika u usporedbi s ukupnim brojem ovršenih nešto manji od njihova udjela u toj dobnoj skupini (16.75%), važno je ono što ističe sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić kada komentira Ovršni zakon.
„Znamo da u Hrvatskoj imate 95 tisuća umirovljenika koji imaju prosječnu mirovinu od 230 kuna, daljnjih 88 tisuća koji imaju 700 kuna, pola milijuna hrvatskih umirovljenika ima mirovinu manju od 1500 kuna. A samo jedan račun, primjerice Holdinga od 200 kuna, vama predstavlja tri ovrhe po najmanje 800 kuna. Možete biti dužni od 1.800 do 2.400 kuna temeljem troškova ovrhe za samo jedan jedini račun”.
Kolakušićeva poanta je da Ovršni zakon pogoduje samo uskom krugu pojedinaca iz odvjetništva i javnog bilježništva, jer iz ovršnog postupka ni jednom izmjenom nije maknuta financijska agencija, a niti javni bilježnici, koji su nepotrebni trošak. Osnovna svrha ovršnog postupka je naplata potraživanja, a ne dodatno haračenje građana i građanki, što sadašnji Ovršni zakon predstavlja jer zbog samo jedne lipe duga, osobu se može ovršiti i naplatom raznoraznih harača je dovesti do basnoslovnog iznosa.
