Piše: Jasna A. Petrović
Ako prosječni radnik u veljači 2023. godine „vrijedi“ 1.106 eura, koliko vrijedi prosječni hrvatski umirovljenik? Prosječna je mirovina u veljači iznosila 389 eura, pa je njezin udjel u prosječnoj plaći pao na 35,17 posto. Mislite da smo pogriješili u računici, jer nerijetko vidite kako ministri i statističari iznose posve druge brojke? Nismo. Baš tako: od onog dana kad iz rada prijeđete u mirovinu, vrijedite samo 35 posto samoga sebe. Tog je dana cvrčak pobijedio mrava, a Ezopova je bajka otišla u zaborav. Sada su svi mravi izjednačeni sa cvrčcima, radili ne radili, svi su gladni.
Od tog dana morate reducirati posjete prijatelja ili prijateljima, jer to košta, nema više pozivanja potomaka i šire obitelji na nedjeljne ručkove, morate u apoteci pitati za jeftinije lijekove, te početi slijediti akcijske cijene po šoping centrima.
Istina, u većini suvremenih društava starije su osobe društveno marginalizirane i ekonomski ugroženije u odnosu na pripadnike mlađih dobnih skupina, ali njihova relativna vrijednost u odnosu na prosječnog radnika se kreće od barem 55 do 65 posto, a krajem osamdesetih godina u bivšoj Jugi je bila čak 79 posto.
Osim nedostatnih materijalnih dobara i veće ekonomske ovisnosti, starost prati društvena isključenost, što se ogleda u smanjenju broja i kvalitete odnosa s drugima, rjeđem sudjelovanju u kulturnim aktivnostima te nejednaku pristupu financijskim i drugim materijalnim dobrima zajednice. I opravdano se može postaviti pitanje kako osigurati da sve veći broj starijih građana uživa dostojanstvenu starost i bude trajno društveno uključeno.
Sigurno ne po novom inovativnom modelu novog ministra financija Primorca, koji će rezati mirovinske doprinose i to baš za najniže plaće kojima će onda država pokrivati mirovine. I neće on prihvatiti niti povećanje osobnog odbitka sa 4.000 na 5.000 kuna, odnosno sa 530,90 eura na 663,61 eura, koliko traže umirovljeničke udruge, poslodavci i sindikati. Ne, kaže on, „smatramo da trebamo iznaći određena rješenja koja će pomoći i onim kategorijama građana kojima se do sada navodno nije moglo pomagati. Naravno, svi su bili fokusirani na osnovni osobni odbitak, a povećanje odbitka njima ne pomaže jer ionako nisu bili u poreznim škarama“. Tvrdi kako ne treba „pomagati srednjem i višem sloju“. Jer, po njemu, svi koji imaju dohodak od 530 eura su „dovoljno bogati“ da mogu dostojanstveno živjeti. Ubijanje srednje klase se, dakle, nastavlja, i to kao službena politika Vlade.
Podsjetimo se što je u svojem predizbornom dokumentu „Sigurna Hrvatska“ nudio HDZ ukoliko dobije novi mandat, koji sad i ima, i opet se nada novome. U tom dokumentu iz 2020. HDZ umirovljenicima poručuje i da će im u sljedećem mandatu nastaviti „podizati mirovine s ciljem da prosječna mirovina dosegne 50 posto od prosječne neto plaće, a da se istodobno umanje razlike među mirovinama“. Ma bravo, dečki i cure. Eto, tek je 2023. na pola puta, a vi ste ih sa 40 posto uspjeli smanjiti na 35 posto. Blago nama s vama i s vašim inovacijama i vrijednosnim politikama. Što biste rekli: Idemo dalje.
