Vlada je unatoč predizbornim obećanjima odlučila kažnjavati umirovljenike koji rade i to dvostrukim oporezivanjem. Umjesto da iskoristi znanje i iskustvo starijih stručnjaka, Hrvatska će uvoziti radnike
Kada se u javnosti početkom studenog pojavila informacija kako Vlada želi uvesti plaćanje zdravstvenog i mirovinskog doprinosa za honorarne, SUH je zaprimio mnogo upita umirovljenika vezano za novosti oko plaćanja dodatnih doprinosa. Javili su nam se umirovljenici koji već rade putem ugovora o djelu i zanimalo ih je kako će se izmjene Zakona o doprinosima odraziti na naknadu koju primaju za svoj rad, ali javile su nam se i osobe s različitim upitima vezanim za rad nakon mirovine.
Jedan od umirovljenika koji nam se obratio rekao je kako ima malu mirovinu, nešto veću od 2.5000 kuna, zbog čega želi dodatno zaraditi, ne da bi si priuštio luksuze, već da bi imao dovoljno sredstava za osnovne životne troškove. Zanimalo ga je zašto se uvodi plaćanje zdravstvenog i mirovinskog doprinosa za umirovljenike koji rade putem ugovora o djelu i za koliko će mu se umanjiti iznos koji prima za svoj rad, jer zakonodavac sigurno nije predvidio da taj teret prebaci na poslodavce.
Kažnjavanje umirovljenika umjesto poticaja
Predlagatelji zakona, odnosno „socijalno osjetljiva” Vlada je uvođenje doprinosa objasnila riječima kako će se ukidanjem iznimaka od plaćanja doprinosa umirovljenicima spriječiti „porezna evazija i ukinuti neopravdana prednost umirovljenika na tržištu povremenog rada, u odnosu na druge radnike jer je u ovom trenutku rad umirovljenika konkurentniji u odnosu na druge sudionike na tržištu povremenog rada”.
Ako sagledamo činjenicu kako su poticanje poduzetništva umirovljenika i povratak što većeg broja mlađih umirovljenika na tržište rada dijelovi predizbornog programa MOST-a i HDZ-a, doista nema logike u uvođenju dvostrukog oporezivanja umirovljenika. Izbori su prošli, zaboravilo se na obećanja i Vlada je odlučila kazniti umirovljenike zašto što rade, svih 8.598 umirovljenika koja su se osudila odmaknuti od bijede i zaraditi dodatnu kunu tijekom 2015. Toliko umirovljenika će od 1. siječnja iduće godine, kao i umjetnici i novinari, plaćati 10 posto mirovinskog i 7 posto zdravstvenog doprinosa na svaki honorar. Istina, ukupna će cijena rada po ugovoru o djelu skočiti nešto manje od 6 posto, a po autorskom ugovoru čak za 14 posto!
Ako broju umirovljenika honoraraca pridodamo i broj od 2.844 osobe koje iskorištavaju svoje zakonsko pravo i rade do pola radnog vremena, dolazimo do samo tri posto osoba starijih od 60 godina koje rade. Očito Vlada smatra kako je tri posto starijih osoba, odnosno 29.006 umirovljenika, koji rade posljednih par godina, strašna prijetnja koja će uzdrmati tržište rada, ako bi bili izuzeti od ponovnog plaćanja doprinosa.
Pola radnog vremena
Iako u Europskoj uniji postoji trend rasta udjela starijih radnika od 2000. godine, Hrvatska nosi titulu zemlje koja ne voli svoje stare i gura ih u siromaštvo, a pogotovo jer ima najniže udjele rada starijih radnika. Naime, Hrvatska je tek 2014. godine izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju omogućila rad do 20 sati tjedno bez obustave mirovine za umirovljenike koji su ostvarili pravo na starosnu ili invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Upravo je sama mogućnost rada do pola radnog vremena uvedena kako bi se potaknulo umirovljenike da se nakon ostvarenja mirovine vrate na tržište rada. Ali, valja napomenuti kako osobama koje su otišle u prijevremenu mirovinu ili invalidsku zbog opće nesposobnosti nije dopušteno raditi bez da im se obustavi mirovina. Upravo zbog toga je SUH od Ustavnog suda tražio ocjenu ustavnosti i zakonitosti, što je 2015. godine odbijeno s vrlo nesuvislim obrazloženjem.
Iskustvo vs. uvoz radne snage
I još nešto: druge zemlje Europske unije imaju drugačije uređene sustave rada u mirovini posebice zbog sve većeg broja umirovljenika koji iz različitih razloga žele nastaviti s radom, bilo to stoga što su otišli ranije u mirovinu jer je tvrtka u kojoj su radili bila pred stečajem ili zato što su ostvarili prava na starosnu mirovinu, a još uvijek žele nastaviti s radom.
Teza o konkurenciji mladima na tržištu rada, koju je Vlada RH plasirala, nije ništa više nego spin jer ako pogledamo strukturu radnika-umirovljenika prema podacima HZMO-a, jasno da se oni najčešće nalaze na pozicijama čelnika organizacija ili su zaposleni kao stručnjaci i znanstvenici pri različitim institucijama.
Jedinstvena formula rada nakon mirovina na razini EU ne postoji, ali primjerice umirovljenici u Njemačkoj mogu raditi bez plaćanja dodatnih poreza ako mjesečno ne pređu 500 eura, dok se sada hrvatskim umirovljenicima želi uvesti duplo oporezivanje. Njemačke kompanije shvatile su vrijednost iskusnih radnika pa tako umjesto da uvoze stručnjake različitih profila kojih nedostaje na tržištu rada, angažiraju umirovljenike za obučavanje mlađih kolega ili na pozicijama za koje mlađi radnici nemaju dovoljno iskustva i znanja. Ali, daleko je Hrvatska od Njemačke koja želi zadržati radnike, bilo stare ili mlade. (Ana Kuzmanić)
