Umirovljenici na burzi – zašto ne?

Na Zavodu za zapošljavanje su šokirani – nemaju oni ništa s penzićima. Ali, ako zakon omogućava i potiče zapošljavanje umirovljenika, zašto nisu „ugrađeni” u sustav nezaposlenih?

Umirovljenici na tržištu rada našli su se nezavidnoj situaciji. Iako je novi Zakon o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2014. godine uveo mogućnost zapošljavanja dijela umirovljenika do pola radnog vremena bez obustave isplate mirovine, izostale su popratne mjere. Vlada je dala mo­gućnost umirovljenicima da nastave raditi i po umirovljenju ili da se vrate na tržište rada, ali u tom procesu još uvi­jek ima mnogo nedostataka. Osim što je pravo na rad uz isplatu mirovine da­no samo nekim kategorijama um­irovljenika, Vlada nije donijela mjere aktivne politike zapošljavanja koje se odnose upravo na ovu ranjivu skupinu.

Poznato je da Hrvatska, kao i druge zemlje Europske unije, kroz svoje jav­ne zavode za zapošljavanje ulaže u mjere aktivne politike zapošljavanja koje su namijenjene isključivo neza­poslenim osobama s otežanim pristu­pom tržištu rada kako bi im pomogli da se što lakše i brže vrate u svijet rada. Samo jedna aktualnih mjera, „Važno je iskustvo”, odnosi se na osobe genera­cije 50+.

Evidencija za umirovljenike?

Dakle, novčane potpore za poslo­davce koji zapošljavaju osobe iz gene­racije 50+ postoje, no što je s onima koji zapošljavaju osobe od 65+ godi­na? Vlada nije donijela niti jednu mjeru koja bi bila poticajna za poslodavce da zaposle jednog umirovljenika. Takođ­er, umirovljenici se ne mogu zapošlja­vati putem Hrvatskog zavoda za za­pošljavanje (HZZ) jer, kako nam je rek­la službenica zavoda, „oni rade samo s nezaposlenim osobama”. Kako na HZZ-u ne postoji nikakva evidencija u koju se umirovljenici u potrazi za pos­lom mogu upisati, uputili su nas na Mi­nistarstvo rada.

U ovakvim okolnostima pravo je ču­do što se ipak stanovit broj umirovljeni­ka uspio zaposliti.

Podaci HZMO-a za travanj 2016. godine govore da je do sada 2.434 umirovljenika zaposleno na pola rad­nog vremena. Od toga 2.220 se za­poslilo kod pravnih osoba, a 214 kod fizičkih osoba. Podaci pokazuju da se, kao i obično, više zapošljavaju muš­karci. Njih je zaposleno 1.436, dok je žena samo 998. Najviše se umirovlje­nika, njih čak 608, ove godine zaposli­lo u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, u djelatnostima zdrav­stvene zaštite i socijalne skrbi zaposli­lo ih se 396, a u trgovini 382. Slijede prerađivačka industrija, građevinar­stvo i obrazovanje. Prosječna bruto mirovina korisnika starosne mirovine koji rade do polovice punog radnog vremena iznosila je 4.522,55 kuna.

Mogućnost zapošljavanja i zadrža­vanja mirovine prema zakonu još uvi­jek nemaju korisnici invalidske miro­vine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti, zatim korisnici obitelj­ske mirovine, te korisnici mirovine ostvarene prema posebnim propisi­ma, kao što su zastupnici ili bivši po­litički zatvorenici.

 I mirovina, i plaća

Dakle, sukladno starim socijalistič­kim propisima korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na miro­vinsko osiguranje, isplata mirovine se obustavlja. Zadnje dvije i pol godine mirovina se iznimno ne obustavlja ko­risniku starosne mirovine koji je ostva­rio starosnu mirovinu i neposredno na­kon ostvarene mirovine nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu, te korisniku starosne mirovine koji je ostvario sta­rosnu mirovinu koji se tijekom korište­nja prava zaposli do polovice punog radnog vremena.

Nadalje, pravo na rad bez ustege pripada korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene prema prijašnjem Zako­nu o mirovinskom osiguranju, korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti te korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljo­privredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima koji­ma je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, kojima je izričito određeno da se isplata mirovine ne obustavlja…

Razlika bez razloga

Važan je i podatak da umirovljenik koji navrši najmanje jednu godinu staža osiguranja stječe pravo na po­novno određivanje mirovine. Isto pravo ima i korisnik starosne mirovine koji nastavi raditi ili se zaposli do polovice punog radnog vremena.

Nadalje, korisnici mirovina mogu ra­diti prema ugovoru o djelu ili ugovoru o autorskom honoraru i primati mirovinu. Za poslodavce je stimulativno sklapa­nje ugovora o djelu s korisnicima miro­vina jer osim poreza na dohodak i pri­reza ne plaćaju doprinose za mirovin­sko i zdravstveno osiguranje. Evo jedi­nog poticaja poslodavcima!

Sindikat umirovljenika je prije dvije godine podnio zahtjev za ocjenu ustav­nosti mirovinskog zakona kojim se dis­kriminira prijevremene starosne um­irovljenike, jer se njima, za slučaj za­pošljavanja, obustavlja mirovina. Tak­va diskriminacija nije prepoznata od strane Ustavnog suda. Stoga SUH, ugledom na praksu u drugim europ­skim zemljama, predlaže ne samo pro­širenje prava na zapošljavanje na sve kategorije umirovljenika, no i uz mo­gućnost ograničenja limita mjesečnih primanja npr. do prosječne plaće mje­sečno.

K tome, ako je Vlada već donijela odluku da se umirovljenici mogu za­posliti, zašto ih nije „ugradila” u javni institucionalni sustav zapošljavanja?

Kome da se obrate umirovljenici u potrazi za poslom? Zašto se radi razli­ka između umirovljenika i drugih osoba koje traže posao? SUH traži od Vlade da, ako je već stavila mogućnost um­irovljenicima da se zaposle, preuzme svoju obvezu – uvede institucionalno aktivne mjere za zapošljavanje um­irovljenika i omogući im da budu u evi­denciji nezaposlenih na burzi.

Piše: Maja Šubarić Mahmuljin