Dana 11. ožujka 2025. godine održana je 3. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na kojoj su iz redova SUH-a sudjelovali glavni tajnik Igor Knežević, te članovi Jasna Petrović i Stjepan Milobara. Sjednica je imala samo jednu, ali izrazito bitnu točku Dnevnog reda – Prezentaciju prijedloga mjera novog Zakona o mirovinskom osiguranju kojeg je priredilo resorno ministarstvo, a prezentirala ravnateljica uprave za mirovinski sustav Melita Čičak. Par dana ranije ta prezentacija predstavljena je i na 3. sastanku Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju na kojem sudjeluju i dva SUH-ova predstavnika.
Podsjećamo, izmjene zakona stupit će na snagu 1. srpnja ove godine, a da bi se Zakon donio, moraju proći još dva čitanja u Saboru te 30 dana e-savjetovanja, gdje će SUH sigurno dodatno reagirati.
Ukida se penalizacija, ali…
Svakako veliki korak naprijed je što je Vlada, unatoč donedavnom protivljenju, barem djelomično prihvatila zahtjeve SUH-a i Matice o ukidanju penalizacije za prijevremene umirovljenike. Naime, prijedlog je da se penalizacija ukine u trenutku kada osoba napuni 70 godina, čime će još ove godine za 121.000 umirovljenika prestati penaliziranje te će im mirovina u prosjeku narasti za 55 eura mjesečno. SUH-ovi predstavnici reagirali su i rekli da će i dalje tražiti da se penalizacija ukine u trenutku ispunjavanja uvjeta dobi za starosnu mirovinu (65 godina za muškarce i 63 godine i 9 mjeseci za žene), te da se visina penalizacije ujednači na isti postotak za sve, odnosno 9 posto za pet godina prijevremenog umirovljenja, jer sad imamo nekoliko različitih postotaka penalizacije, od 6 pa do 20,4 posto.
Najviše prijepora na sjednici izazvao je prijedlog da se poveća dodani staž za umirovljene majke sa 6 na 12 mjeseci po rođenom djetetu. Glavni tajnik SUH-a Knežević kazao je da je SUH još 2019. godine ukazao na diskriminaciju koju je donijela ta odredba jer su pravo ostvarile samo novoumirovljene majke od tog datuma, te da ovaj novi prijedlog znači produbljivanje te diskriminacije, jer će se stvoriti još veće razlike. Kazao je da ako se želi dodati 12 mjeseci staža, to mora ići svim umirovljenim majkama, te da u slučaju da je ovdje riječ čisto o većim financijskim izdacima iz proračuna da SUH predlaže prijelazno rješenje kojim bi se za početak ovim izmjenama ZOMO-a priznalo svim umirovljenim majkama šest mjeseci staža po rođenom djetetu, a za par godina kad se steknu uvjeti povećalo svima na 12 mjeseci.
Riješiti problem živih, a ne mrtvih
Umjesto još većeg produbljivanja diskriminacije, kazao je, ona bi se riješila, a smanjio bi se i rodni jaz u mirovinama između muškaraca i žena sa sadašnjih 20 posto na otprilike 16 posto. Jasna Petrović je kazala kako je i pučka pravobraniteljica u svom godišnjem izvješću napisala da je ovdje riječ o diskriminaciji, i da umirovljeničke udruge ne traže retroaktivnu isplatu, nego od trenutka kada se ostvare prava.
Melita Čičak odgovorila im je kako smatra da bi se izjednačavanjem sviju na 12 mjeseci stvorila još veća diskriminacija među umirovljenicama, navodeći da bi majke koje su otišle prije 1999. godine bile u povoljnijem položaju jer su imale bolje uvjete za izračun mirovina.
Zamjenik ravnatelja HZMO-a Ivo Bulaja složio se s njom i dodao kako ne postoji način da se naprave projekcije koliko bi koštala takva mjera, navodeći da su u različitim vremenskim razdobljima žene rađale različit broj djece. Dodao je da bi to bio i skup administrativni trošak, a da bi retroaktivno djelovanje unutar iste skupine dovelo do diskriminacije svih onih koji su preminuli i nisu ostvarili to pravo.
Knežević je odgovorio kako za svaku mjeru u mirovinskom sustavu koja se poboljša možemo reći da su mrtvi diskriminirani, i da to uopće ne treba spominjati, jer rješavamo probleme živih, a ne mrtvih umirovljenika. Knežević je kazao da se priznavanje jednakih mjera može primijeniti za one majke umirovljene od 1999. godine, što će pokriti ogromnu većinu umirovljenica. Čičak je kazala kako će sve prijedloge SUH-a prenijeti ministru Piletiću, koji zbog obveza nije mogao sudjelovati na ovoj sjednici Vijeća.
Što je s najsiromašnijima?
Svakako važna promjena dogodit će se i uvođenjem godišnjeg dodatka na mirovinu (tzv. 13. mirovina) koji će se isplatiti u drugom dijelu ove godine. Visina dodatka ovisit će isključivo o navršenom mirovinskom stažu i bit će obuhvaćeni svi umirovljenici, no o vrijednosti dodatka po godini staža odlučivala bi Vlada, dok umirovljeničke udruge predlažu da on iznosi fiksnu vrijednost jednog AVM-a. Knežević je upitao da li Vlada misli i dalje isplaćivati i jednokratne godišnje dodatke u nekom modificiranom obliku, kako bi se pomoglo onima s nižim mirovinama, s obzirom da konačno više neće biti zaobiđeni oni koji su bili iznad cenzusa od 840 eura, ali da oni s kraćim stažem i nižim mirovinama će sada dobivati manje. Naveo je primjer nekoga tko ima mirovinu od 300 eura i dobio je tri dodatka po 160 eura u jednoj godini, a sad bi ubuduće dobivao samo jedan dodatak od primjerice isto 160 eura, zbog čega je realno očekivati nezadovoljstvo onih s nižim mirovinama.
Čičak je odgovorila kako će Vlada analizirati situaciju i po potrebi pravodobno reagirati i dodatnim socijalnim mjerama pomoći najugroženijim umirovljenicima.
SUH traži 90:10 usklađivanje
U prijedlogu izmjena ZOMO-a našla se već odavno raspravljena promjena formule usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu, rasta plaća i potrošačkih cijena, čime će se osigurati primjereniji rast mirovina u odnosu na plaće i čime će se obuhvatiti 1.228.522 umirovljenika. No, s obzirom da se već dvije godine spominjalo poboljšanje te formule, prijedlog SUH-a je da se ide odmah na omjer 90:10 koji neće znatnije financijske opteretiti proračun, a onda u budućoj izmjeni ZOMO-a konačno doći do omjera 100:0 kojim će se očuvati realna vrijednost mirovina u odnosu na plaće.
Pohvalno je što će se nakon dugo godina ispuniti zahtjevi umirovljeničkih udruga zbog kojih je SUH podnio i tužbu Ustavnom sudu, a to je da se osigura rad uz mirovinu u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine s navršenih 65 godina života za one koji se tijekom korištenja mirovine zaposle u punom radnom vremenu, jer su to pravo dosad mogli koristiti samo bivši policajci, vojnici i vatrogasci. To pravo moći će koristiti i obrtnici i samostalne profesionalne djelatnosti s navršenih 65 godina života bez prekida obavljanja obrta ili djelatnosti.
Što se tiče bonifikacije, ona će i dalje iznositi 0,45 posto po mjesecu kasnijeg umirovljenja nakon propisane starosne dobi, ali ukinut će se uvjet od 35 godina staža, kao i ograničenje od maksimalno 5 godina, odnosno 27 posto uvećanja mirovine. SUH predlaže da se bonifikacija ujednači na najviši postotak svim sadašnjim umirovljenicima, bez retroaktivne isplate, te da se bonifikacija starosne mirovine za
dugogodišnjeg osiguranika (0,15 posto po mjesecu) izjednači s bonifikacijom odgođene starosne mirovine, odnosno 0,45 posto.
Rast invalidskih i najnižih mirovina
Korisnicima dijela obiteljske mirovine koji napune 65 godina omogućit će se rad duži od pola radnog vremena uz zadržavanje punog iznosa mirovine, a korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i korisnicima prevedene starosne mirovine omogućit će se rad do 3,5 sata dnevno bez gubitka mirovine, čime će se izjednačiti s hrvatskim braniteljima koji već sad imaju takvu mogućnost.
Povećat će se invalidska mirovina za 10 posto, što će značiti prosječno povećanje od 46 eura za više od 160.000 korisnika. Također, ukida se kontrolni pregled nakon tri godine korisnicima invalidske mirovine i korisnicima prevedenima u starosnu mirovinu zbog potpune nesposobnosti za rad, uz mogućnost izvanrednog pregleda po zahtjevu korisnika.
Nakon što su ranijih godina najniže mirovine podignute za 3 posto, ovim izmjenama zakona najniže mirovine porast će za još 3 posto, a što će obuhvatiti 323.800 korisnika.
Po novom će korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti također dobiti mogućnost novog izračuna mirovina nakon navršene 1 godine staža po osnovi drugog dohotka. Ubuduće će se u preračunu mirovina omogućiti i uračunavanje staža po svim osnovama (drugi dohodak), a ne samo po osnovi zaposlenja.
Briše se i uvjet za odbijanje prava na obiteljsku mirovinu na temelju izvanbračne zajednice koja je trajala prije 28. ožujka 2008. godine.
Izmjene bez značajnog učinka
Na kraju prezentacije navodi se kako će predložene mjere rezultirati ispunjenjem cilja da prosječna sveukupna mirovina do kraja mandata ove Vlade bude 800 eura. No, bilo bi zanimljivo vidjeti projekciju koliko će za tri godine iznositi prosječni udjel u prosječnoj plaći na temelju ovih zakonskih izmjena, jer očito je da će taj udjel i dalje biti jako daleko od željenih 60 posto koji je EU prosjek, dapače, upitno je hoće li doseći i 50 posto.
Jer, trenutno, kad se gledaju tzv. „sveukupne mirovine“, koje isključuju korisnike koji su uz hrvatsku zaradili i stranu mirovinu, udjel iznosi svega 45,9 posto. Rast mirovina za pojedine kategorije umirovljenika od 10, 20, 40 ili 55 eura mjesečno i dalje neće značiti puno ni za poboljšanje njihovog standarda, a kamoli opće umirovljeničke populacije. Nadolazeće zakonske izmjene tako su tek jedan mali korak naprijed, ali nažalost daleko smo još od zadovoljavajućeg standarda i položaja umirovljenika u hrvatskom društvu.
I.K.
UPRAVNO VIJEĆE HZMO-a
Mirovine rastu 3,03 posto
Na 4. sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, održanoj 3. ožujka 2025., donesena je Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM) od 1. siječnja 2025. koja iznosi 13,57 eura, a koja je izračunata na temelju objavljenih službenih podataka Državnog zavoda za statistiku. Budući da je AVM od 1. srpnja 2024. iznosio 13,17 eura, a stopa povećanja AVM-a od 1. siječnja 2025. iznosi 3,03 %, novi AVM iznosi 13,57 eura.
Mirovine povećane prema novoj aktualnoj vrijednosti isplatit će se u travnju (s mirovinom za ožujak), zajedno s razlikom za siječanj i veljaču 2025. Raste i najniža mirovina, koja za jednu godinu mirovinskog staža sada iznosi 13,99 eura.
