Krajem studenog 2025. godine ponovno nas je zabrinula vijest da je inflacija u Hrvatskoj ubrzala, te su cijene dobara i usluga u odnosu na prošlogodišnji studeni bile više za 3,8 posto, a u odnosu na prethodni mjesec listopad za 0,6 posto. No, kada se pogledaju samo glavne komponente indeksa, u godinu dana usluge su poskupjele 6,6 posto, energija 5,3 posto, a hrana i piće za 4,1 posto. Sve su to loše vijesti za hrvatske umirovljenike koji su s prosječnim mirovinama od 700 eura, a medijalnim mirovinama niti 600 eura, osuđeni na puko preživljavanje. Mali tračci nade u bolje sutra pojavili su se s novim zakonom o mirovinskom osiguranju koji je donesen 1. srpnja 2025., a koji će donijeti porast mirovina, ali niti približno u visini koja bi bila zadovoljavajuća da se osjetnije poboljša standard hrvatskih umirovljenika.
Glavni cilj umirovljeničkih udruga je da udio prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći dosegne najmanje 60 posto, što je EU prosjek, iako za normalan život s ovakvim cijenama udio mirovina bi trebao iznositi barem 70 posto što bi iznosilo 1.000 eura, ali je to, barem sada, nerealno za očekivati. Sadašnji udio iznosi 47,3 posto te je doista katastrofalan za umirovljeničku svakodnevicu.
Smanjivanje jaza prema plaći
Ono što se pomaknulo na bolje odmah s 1. srpnja je da je zakonom uvedeno 12 mjeseci dodanog staža po rođenom djetetu, ali nažalost samo za novoumirovljene majke, zatim povećanje najnižih mirovina za dodatnih 3 posto, te poboljšana formula usklađivanja mirovina. Za kraj, u ovoj godini mirovine će podići i novina u hrvatskom mirovinskom sustavu, godišnji dodatak na mirovine, kojim će se u prosjeku isplatiti oko 180 eura svakom umirovljeniku. Tih 180 eura kad se podijeli na 12 mjeseci ispadne da će prosječni umirovljenik imati 15 eura više mjesečno, što znači porast prosječnih mirovina malo iznad 2 posto, a što pak znači da će se za oko 1 posto povećati udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći.
Iako je zakon donesen na ljeto, njegove najbitnije stavke na snagu stupaju tek od 1. siječnja 2026. godine, kada će porasti mirovine invalidskim umirovljenicima te će se ukinuti penalizacija prijevremenim umirovljenicima koji imaju navršenih 70 godina života. Penalizacija će se, dakle, ukinuti ne samo onima koji nakon stupanja na snagu zakona napune 70 godina, već i onima koji su prije 1. siječnja 2026. već imali 70 i više godina. Ukidanjem penalizacije poboljšanje materijalne situacije osjetit će oko 127 tisuća umirovljenika, kojima će mirovine rasti za otprilike 57 eura.
Što se tiče invalidskih mirovina, one će rasti oko 10 posto (ovisno o vrsti invalidske mirovine) te će obuhvatiti 218 tisuća korisnika mirovina. Njima će, prema procjenama Ministarstva rada i mirovinskog sustava, mirovine prosječno rasti za 75 eura, što je i najkonkretnija financijska mjera novog zakona o mirovinskom osiguranju, te ova kategorija umirovljenika može biti zadovoljna.
Povećanje slijedi u travnju 2026.?
U zakonu stoji da će ukidanje penalizacije i povećanje invalidskih mirovina se odviti automatski, po službenoj dužnosti, dakle bez potrebe korisnika za ispunjavanjem zahtjeva i bez donošenja rješenja, ali i da će tim korisnicima HZMO odrediti nove iznose počevši od 1. siječnja 2026. godine, a najkasnije do 31. ožujka 2026. godine. Stoga je izgledno da većina tih umirovljenika podebljanje svog novčanika vidjeti najvjerojatnije isplatama u ožujku i travnju. Treba paziti i na činjenicu da se osobni odbitak u 2026. ne mijenja, odnosno ostaje 600 eura, pa će država dio povišice uzeti nazad kroz poreze.
Rast mirovina zbog ukidanja penalizacije i povećanja invalidskih mirovina u konačnici bi trebao dodatno smanjiti jaz između prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću, odnosno povećati udio za oko 2,5 posto. Pa kad sadašnjem udjelu od 47,3 posto dodamo tih 2,6 posto te izračunamo da bi i u 2026. godišnji dodatak mogao donijeti oko 1 posto rasta u udjelu, te nekoliko promila od rasta mirovina novoumirovljenim majkama, SUH-ova procjena je da bi u 2026. godini mogli doći do udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći od maksimalno 51 posto. Ovdje treba napomenuti da je formula usklađivanja mirovina i dalje nepovoljna (85-15), što znači da će mirovine i dalje realno opadati za plaćama sa svakim šestomjesečnim usklađivanjem, pa je zaključak da će udjel ako i dosegne 51 posto vrlo brzo pasti. Zbog toga je potrebno dogovoriti novi model usklađivanja, kojim mirovine više neće gubiti realnu vrijednost u odnosu na plaće. U suprotnom, brzo ćemo ponovno potonuti ispod 50 posto udjela.
Nije sve tako sivo
Praćenje kretanja udjela prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći važno je jer pokazuje odnos vladajućih prema umirovljenicima i zato što ga se može usporediti s drugim zemljama, gdje je vidljivo da je taj udio izrazito povoljniji nego kod nas. Zbog toga se SUH i zalaže za pravedniju raspodjelu proračunskih prihoda, jer smo debelo ispod europskog prosjeka. Paradoksalno, teoretski se jaz između mirovina i plaća može smanjiti i bez intervencije vladajućih, i to u slučaju kada bi plaće počele izrazito stagnirati, a inflacija postala dominantna, ali bi to značilo da je gospodarstvo u velikim problemima, i dugoročno bi bilo pogubno za gospodarstvo pa to nikome, tako niti umirovljenicima, nije u interesu.
Iako je nezadovoljstvo umirovljenika s trenutnom situacijom opravdano, treba biti realan i reći da se situacija ipak popravlja. Primjerice, krajem 2024. godine udio prosječne mirovne u prosječnoj plaći iznosio je 44,9 posto, ali tri jednokratna dodatka u toj godini nisu ulazila u prosjek, pa je udjel zapravo bio oko 46 posto. Malo više od godinu dana kasnije udjel bi mogao dosegnuti 51 posto, što je ipak dobra vijest s obzirom da je taj udjel godinama uglavnom opadao ili stagnirao. No, bez obzira na popravljanje situacije, SUH i umirovljenici i dalje očekuju od Vlade (HDZ-a) da do kraja ovog mandata 2028. ispuni svoje predizborno obećanje još iz 2016. godine kada su najavili da će se mirovine postupno povećati prema razini od 60 posto prosječne plaće.
Igor Knežević
