Izvršni odbor FERPA/Europske federacije za umirovljenike i starije osobe održan je putem internetskog prijenosa 25. i 26. studenoga 2020. zoom konferencijom u čijem radu je sudjelovalo 73 predstavnika sindikata umirovljenika iz dvadesetak europskih zemalja. Nakon uvodne riječi generalnog tajnika Agostina Siciliana, koji je detaljno izvijestio o zajedničkim inicijativama i dopisima, najčešće zajedno sa generalnim tajnikom ETUC/Europske konfederacije sindikata Lucom Visentinijem, kao i pristiglim odgovorima čelnika svih europskih čelnih tijela.
Svi su s punom odgovornošću prihvatili potrebu snaženja sustava zdravstvenih i socijalnih usluga za starije osobe kao najranjiviju populaciju u doba pandemije Covid-19. Istina, naglasili su, iako su dugo prije pandemije stari bili ranjiva kategorija, sada su i životno ugroženi. Kroz ovo vrijeme se osobito iskazalo koliko su u državama Europske unije slabi i neadekvatni sustavi dugoročne skrbi za starije.
FERPA stoga podržava ETUC u naporima da promiče načelo br. 14 Europskog socijalnog stupa (ESS) o minimalnom dohotku, kojim se naglašava kako „svaka osoba koja nema dovoljno sredstava ima pravo na primjereni minimalni dohodak kojim se omogućuje dostojanstven život u svim njegovim fazama te pravo djelotvornog pristupa dobrima i uslugama kojima se takav život omogućuje. Za one koji mogu raditi minimalni bi dohodak trebalo kombinirati s poticajima za (ponovno) uključivanje na tržište rada“.
FERPA je naglasila kako taj minimalni dohodak treba, dakle, uključiti svakoga, neovisno o spolu, dobi ili drugim značajkama, pa bi tako uz pitanje europskog zajedničkog modela minimalne plaće, trebalo razviti i zajednički model minimalne mirovine, što bi bilo u skladu s 15. načelom socijalnog stupa kojim se naglašava da „sve starije osobe imaju pravo na resurse koji im osiguravaju dostojanstven život“.
Iz ovoga je vidljivo kako je pandemija ojačala sklonost egalitarizmu u temeljnim načelima država blagostanja. Razumljivo je da životni standard i kriterij siromaštva dramatično varira između siromašnih i bogatih zemalja, npr. između Norveške gdje je standard živjeti u trokrevetnom stanu s bogatom opremljenošću, a u Bugarskoj jesti i spavati u maloj jedinstvenoj prostoriji, sa zajedničkim toaletnim prostorijama u hodniku. Nitko ne misli kako treba definirati zajedničke parametre siromaštva, već nejednakost koja ima svoj društvenu vizuru, pa je tako sramota biti siromašan, biti neuspješan i manje vrijedan od drugih.
Nejednakost donosi hijerarhiju u socijalnim odnosima. Vertikalna nejednakost dohotka, bogatstva i moći je temeljna, a horizontalne nejednakosti poput onih temeljem etniciteta, roda, dobi, rase, seksualne orijentacije ili invalidnosti, kao već iskušane, postaju manje bitne. Takva različitost rađa socijalne distance, kult statusa, superiornost i inferiornost, proizvodeći dalje predrasude i diskriminaciju, ali i lako mjerljive vrijednosti pojedinca ili skupine. Ako, primjerice, u Hrvatskoj prosječna mirovina iznosi samo 38 posto prosječne plaće, onda je to vrijednost umirovljenika na radnika. Takve vertikalne razlike se preslikavaju i na zdravlje, socijalnu koheziju, socijalnu mobilnost, obrazovne mogućnosti, blagostanje djece itd.
Izvršni odbor FERPA-e je zaključno odlučio formirati sedam radnih skupina koje će razraditi programe u stanovanju, siromaštvu, javnom i privatnom mirovinskom sustavu, zdravlju i dugoročnoj skrbi, među- generacijskoj solidarnosti, energetskom siromaštvu i poreznim politikama u odnosu na stare. U proljeće se planira u Budimpešti održati uživo tematska konferencija na kojoj će se razraditi strategije i politike spram starih. Predstavnica Sindikata umirovljenika Jasna A. Petrović, članica Izvršnog odbora, vrlo je aktivno sudjelovala u dvodnevnoj raspravi, s brojnim prijedlozima osobito glede potrebe zajedničkog djelovanja aktivnih i umirovljenih radnika.
