S prvim danom siječnja 2026. godine na snagu su stupile i važne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju koje će donijeti povećanje mirovina za oko 350 tisuća umirovljenika. Podsjetimo, iako je Zakon donesen 1. srpnja 2025. godine, neke odredbe prebačene su tek na početak ove godine, vjerojatno kao rezultat krive procjene broja korisnika koji će ostvariti pravo na inkluzivni dodatak što je donijelo i neplanirane troškove, a s time i odgodu navedenih odredbi.
- Ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje
Korisnicima prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina s 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje, što znači da će njihov polazni faktor biti izjednačen s onim za redovitu starosnu mirovinu. Penalizacija će im se ukinuti prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik mirovine navršio 70 godina života. Penalizacija se ukida i onima koji su 70 godina života navršili prije 1. siječnja 2026., odnosno stupanja na snagu ove odredbe zakona. Trenutno je oko 137 tisuća penaliziranih umirovljenika starijih od 70 godina te bi nakon ukidanja penalizacije njihove mirovine trebale narasti prosječno za 57 eura. Usklađenje će biti provedeno po službenoj dužnosti, odnosno bez donošenja posebnih rješenja, počevši od 1. siječnja 2026., a najkasnije do 31. ožujka 2026. godine.
Iako je ukidanje penalizacije sa 70 godina korak naprijed, SUH i dalje ustraje da se penalizacija ukine s ispunjenjem uvjeta za starosnu mirovinu, jer prijevremeni umirovljenici imaju preko 35 godina staža i nisu zaslužili da ih se penalizira i po 11 godina od dana odlaska u mirovinu.
- Povećanje invalidskih mirovina
Korisnicima invalidskih mirovina od 1. siječnja mirovine rastu za najmanje 10 posto. Tako mirovinski faktor za izračun invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu umjesto dosadašnjih 1,0 iznosi 1,1, a za izračun invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti umjesto dosadašnjih 0,8 mirovinski faktor iznosi 0,9. HZMO je procijenio kako će time biti obuhvaćeno oko 219 tisuća korisnika invalidske mirovine, a njihova mirovina bi u prosjeku trebala porasti za 74 eura.
- Rad i korištenje mirovine
S prvim danom nove godine svi umirovljenici stariji od 65 godina moći će raditi u punom radnom vremenu i istodobno primati 50 posto mirovine. To pravo dosad je bilo omogućeno samo određenim kategorijama umirovljenika umirovljenih po posebnim propisima (vojnici, policajci, vatrogasci), dok su ostali mogli raditi do polovice radnog vremena uz isplatu cijele mirovine. Cilj ove odredbe je potaknuti dulji ostanak starijih osoba na tržištu rada, no iako SUH nije a priori protiv rada umirovljenika i starijih osoba, on bi trebao proizlaziti iz želje pojedinca da ostane aktivan, osjeća se korisno u mentoriranju mlađih kolega, nadopuni kućni budžet. Prvo i osnovno je da umirovljenici imaju mirovine dostojne za normalan život, a ne da njihov rad proizlazi iz egzistencijalne potrebe.
Također, po novome, propisana je mogućnost stjecanja prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, osiguranicima u statusu roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomiteljima te osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima uz korištenje pola iznosa mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti koja je osnova obveznog osiguranja.
Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je i na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, a koji se zaposle na manje od tri i pol sata dnevno.
Omogućen je rad do 3,5 sati dnevno i korisnicima obiteljske mirovine koji su to pravo ostvarili na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad.
Žene sve bliže muškarcima
S prvim danom ove godine pomaknuta je i granica odlaska žena u prijevremenu starosnu mirovinu kao i starosnu mirovinu, pa u odnosu na 2025. godinu kada su u prijevremenu mirovinu mogle otići s 58 godina i 9 mjeseci starosti te 33 godine i 9 mjeseci radnog staža, u 2026. tu mirovinu mogu ostvariti s 59 godina starosti te 34 godine radnog staža. Što se tiče starosne mirovine, žene u nju umjesto s 63 godine i 9 mjeseci starosti i 15 godina staža, sada mogu otići s napunjene 64 godine i 15 godina odrađenog staža.
Podsjećamo, u prijelaznom razdoblju do kraja 2029. godine žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu i starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima od muškaraca, ali od 2030. godine će se uvjeti izjednačiti pa će kao i muškarci u prijevremenu mirovinu moći ići sa 60 godina i 35 godina staža, a u starosnu sa 65 godina i 15 godina staža.
Poskupljuje dopunsko
U novoj godini umirovljenike čeka poskupljenje police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a, s time da će to poskupljenje se primjenjivati od 1. veljače 2026. godine. Tako će polica dopunskog osiguranja poskupjeti sa 9,29 na 15 eura mjesečno, odnosno na godišnjoj razini će sa 111,49 eura porasti na 180 eura. To poskupljenje odnosi se ne samo na novougovorene police, već i na postojeće, i kako smo već pisali, poskupljenje za skoro šest eura mjesečno moglo bi natjerati mnoge starije osobe da prestanu plaćati tu policu, što im u konačnici može ispasti puno skuplje dođe li do neke hitne situacije i potrebe za bolničkim liječenjem ili operacijom.
U banke po besplatan račun
S prvim danom nove godine na snagu su stupile izmjene Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, kojim banke potrošačima moraju omogućiti besplatan račun za redovna primanja, kao što su plaće, mirovine, stipendije, novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti i sl.
Prema zakonu, paket besplatnih usluga, za koje kreditna institucija potrošaču ne smije naplatiti naknadu, uključuje otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, zatim polaganje i podizanje gotovog novca na šalteru i/ili bankomatu, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, izdavanje debitne kartice te usluge plaćanja njome na fizičkim prodajnim mjestima.
Zakon je ostavio bankama mogućnost na koji način klijenti mogu aktivirati račun za redovna primanja s besplatnim paketom usluga, odnosno propisano je da se zahtjevi mogu podnijeti fizički u poslovnici, ali i da se može putem digitalnih kanala. Kakvog li čuda, svih šest vodećih hrvatskih banaka (ZABA, PBZ, OTP, HPB, RBA, Erste) potvrdilo je medijima da će se zahtjevi u njihovim bankama moći ispunit isključivo dolaskom u njihove poslovnice. Banke očito ne žele tako lako odustati od dobrog kolača svoje zarade, te računaju da će ljudi odustati od dolaska ili će se prolongirati rok njihovog dolaska u banku, pogotovo jer će zbog ove situacije uslijediti i veće gužve u poslovnicama. Samo za informaciju, sve banke u Hrvatskoj su u prvih 9 mjeseci ove godine imale dobit od milijardu eura.
Ono što je važno umirovljenicima i potrošačima koji pripadaju osjetljivim skupinama je da će odsad moći podizati gotovinu bez naknada, kako na šalteru, tako i na bankomatima vlastite banke, dok će od 2027. godine moći besplatno podići novac i s bankomata drugih banaka dva puta mjesečno.
Svi građani bez naknade će moći koristiti i jednu od dvije elektroničke usluge, Internet ili mobilno bankarstvo, a šest vodećih hrvatskih banaka i ovdje je taktiziralo pa je odlučilo besplatno ponuditi Internet bankarstvo, znajući da većina digitaliziranih građana se koristi mobilnim bankarstvom.
Igor Knežević
