U Hrvatskoj svake godine oko tri tisuće žena oboli od raka dojke, a mnoge od njih izgube bitku s ovom strašnom bolešću. Ako izuzmemo rak pluća, karcinom dojke je najčešći ubojica žena. Broj oboljelih žena od raka dojke je stalno u porastu. Među ženama starim između 45 i 50 godina, ova vrsta raka uzrokuje veću stopu smrtnosti nego sve ostale bolesti zajedno. Ipak, rano otkrivanje raka dojke povećava vjerojatnost izlječenja i uvelike sprječava da se bolest proširi i na druge organe u tijelu oboljele žene.
Nameće se pitanje zašto toliko žena umire od raka dojke kada su metode ranog otkrivanja jednostavne, sigurne i učinkovite. Jedan od vodećih razloga je strah od zračenja. Mamografija je osnovna radiološka pretraga koja može spasiti život. Njome se u mnogim slučajevima otkriva zloćudna promjena i to znatno lakše i ranije nego što bi mogla biti uočena na pregledu u ambulanti obiteljske medicine. Sljedeći razlog je nesuočavanje s promjenama u tijelu, takozvano zabijanje glave u pijesak, odgađanje liječničkog pregleda, a što može prouzročiti koban ishod.
Žene nerijetko zaziru od samopregleda jer se unaprijed boje gubitka dojke. Prevencije radi, ženama svih dobi preporuča se samopregled dojki. On je jednostavan, može se lako naučiti kod liječnika obiteljske medicine i dobro ga je napraviti jednom u mjesec dana. Ništa ne treba odlagati i prepuštati slučaju. Odlaganje daje priliku stanicama raka da prodru u limfni i krvni sustav. Kad se takvo što dogodi, znatno se povećava mogućnost odstranjenja dojke kao i u velikoj mjeri odstranjenja okolnih limfnih žlijezda i mišića.
- Koje su žene izloženije raku dojke? Sve su žene izložene ovakvom oboljenju, međutim, neke su znatno izloženije. Bitan je čimbenik da li je u obiteljskom stablu bilo žena koje su oboljele od karcinoma dojke. Primjerice, kod žena čija je majka ili sestra imala rak dojke, postoji dva do tri puta veća vjerojatnost da će doći do oboljenja. Žene s prekomjernom težinom češće obole, žene koje nisu rađale također su ugrožene, a žene koje su prvi puta rodile nakon 30-e godine također spadaju u rizičnu skupinu. Nadalje, bolest se češće javlja u žena koje su imale dobroćudnu bolest dojke ili rak na drugoj dojci.
- Što uključuje samopregled? Dojke treba pregledati svakog mjeseca između 6. i 10. dana menstrualnog ciklusa (računajući od prvog dana menstruacije). Žena opipava svoje dojke, pazušne jame i eventualne promjene na bradavicama ili koži. Ako se osjeti bilo kakva kvržica ili druga promjena, treba odmah kontaktirati liječnika.
- Što s mamografijom? To je radiološka metoda za otkrivanje promjena u dojci, koje nisu opipljive pod prstima. Učestalost raka dojke raste sa starenjem. Žene u dobi iznad 40 godina, kod kojih nije bilo pojave raka u bližoj rodbini, trebale bi obaviti mamografski pregled svake dvije do tri godine, a ultrazvučni pregled jedanput svake godine. One žene kod kojih je bilo raka dojke u bližoj rodbini, trebale bi prvu mamografiju obaviti u dobi od 35 godina, a nakon toga svake godine. Ultrazvučni pregled treba obavljati jedanput u godini dana nakon dvadesete godine života. Sve žene liječene od raka dojke trebale bi odlaziti na klinički i ultrazvučni pregled dvaput godišnje, a na mamografiju jedanput godišnje.
Kod žena starijih od 50 godina smrtnost od raka dojke može se smanjiti za 30 posto uz pravilnu brigu i redovite preglede: mamografiju i kliničke preglede. Danas je raširen program preventivne mobilne mamografije i mnogim je ženama omogućio olakšan pristup mamografskom pregledu. Mobilni mamograf pokriva veliku teritorijalnu površinu. Žena kojoj je otkriven rak dojke u ranoj fazi nije sretna žena, ona je odgovorna i pametna žena!
Ivo Belan
MJESTO RADNJE DISKO-KLUB
Čaga nakon sedamdesete
Dobra zabava i potreba za druženjem ne poznaju dobnu granicu. A tomu u prilog govori i činjenica kako se ljudi zrelije dobi mogu sjajno zabavljati, sklapati nova prijateljstva te istodobno njegovati ona stara, doživotna prijateljstva. U engleskom gradu Gloucesteru na rijeci Severn postoji mjesto gdje se okupljaju stari čageri, ljubitelji dobrih pop stvari i plesnih pokreta. Budući da za starije ljude u Gloucesteru nema puno mjesta na koja bi mogli izlaziti, morali su se domisliti kako riješiti taj problem.
Odabrali su Cross Keys pub i u njemu oživjeli stari disko-klub, vrlo popularan u 1960-ima i 1970-ima. Zahvaljujući penzićima, popularni plesnjak zvan Knjižnica, nekad smješten na drugoj gradskoj lokaciji, doživio je puni preporod upravo u spomenutom pubu. Tako se stari čageri sastaju svaki mjesec, uz puno smijeha i razdrmavanja starih kostiju. Lannete Isko jedna je od čagerica koja ne propušta plesne večeri. Nekoć je radila u disko-klubu Knjižnica, gdje je upoznala svog supruga i rado komentira kako je neizmjerno sretna što napokon postoji mjesto za zabavu onih koji su 70+ jer bez obzira na godine želja za dobrim provodom ne gasi.
M.F.
