Ohrabrujuća vijest stigla je za nasljednike 15.000 osoba koje su preminule čekajući rješenje za inkluzivni dodatak. Upravni sud u Zagrebu donio je nepravomoćnu, prvu presudu u oglednom predmetu gdje je nasljednica (supruga) preminule osobe tražila i dobila poništenje rješenja Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kao i rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, kojim je obustavljen postupak za utvrđivanje prava na inkluzivni dodatak njezina supruga nakon njegove smrti. Prvostupanjski sud zaključio je da se postupak donošenja rješenja o inkluzivnom dodatku mora nastaviti.
Brzo nakon presude je reagiralo Ministarstvo, koje je podnijelo žalbu te će drugostupanjsko tijelo, odnosno Visoki upravni sud, odlučivati o pravomoćnosti presude. Potvrdi li odluku nižeg suda, to bi značilo da su Ministarstvo i Zavod donijeli nezakonita rješenja, a to bi trebalo značiti da nasljednici svih 15.000 tisuća preminulih nasljeđuju pravo na isplatu inkluzivnog dodatka od dana podnošenja zahtjeva do smrti. Dakle, ne samo oni koji su podigli tužbe Upravnom sudu.
Upravnom sudu u Zagrebu do sredine siječnja stiglo je 226 tužbi vezanih za inkluzivni dodatak, a dio se odnosio upravo na slučajeve preminulih podnositelja. Upravo zbog tako velikog broja tužbi s istom pravnom i činjeničnom osnovom, Sud je odlučio provesti takozvani ogledni predmet, pa su ostali postupci privremeno zaustavljeni dok odluka u oglednom predmetu ne postane pravomoćna.
Ono što je najgore u cijeloj priči je što većina od tih 15.000 osoba koje nisu dočekale inkluzivni dodatak su bili onkološki bolesnici u terminalnoj fazi bolesti, i dodatak im je trebao osigurati dostojanstven kraj života, no unatoč podnesenom zahtjevu čekali su mjesecima, pa i preko godinu dana, te nisu dočekali isplatu.
Vlada se „zahvalila“ Piletiću
Čini se kako je ova presuda konačno presudila i ministru Marinu Piletiću te je odmah sljedeći dan nakon objave presude u javnosti, Vlada obznanila da Piletić više neće biti ministar i da će njegovu ulogu preuzeti Alen Ružić, dosadašnji ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Rijeka i liječnik specijalist kardiologije. Podsjećamo, Piletić je bio na velikom udaru javnosti i političke oporbe i prije dva mjeseca kad je Ustavni sud srušio ključne odredbe Zakona o osobnoj asistenciji.
Vratimo se na presudu Upravnog suda. Zanimljivo je kako se supruga preminulog u svojoj tužbi Upravnom sudu pozvala na zaključak Visokog upravnog suda iz 2011. godine koji je tada utvrdio da ako u tijeku postupka stranka umre, postupak se može nastaviti, iako se radi o osobnom pravu, kad zahtjev sadrži neostvareno imovinsko potraživanje, te su kao neka od osobnih prava navedeni bili mirovina, doplatak za njegu i pomoć te osobna invalidnina – koje je naslijedio inkluzivni dodatak.
U odgovoru na njezinu tužbu, Ministarstvo je navelo da se navedeno stajalište ne može primijeniti u sustavu socijalne skrbi, a da se stranka, kad je riječ o dužini čekanja, mogla žaliti zbog šutnje uprave, što nije učinila. No, sudac Tomislav Krušlin, koji je i predsjednik Upravnog suda u Zagrebu, nije prihvatio nijedan argument ministarstva.
“Suprotno navodima tuženika, sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu koji, iako se odnosi na pravo strogo osobne naravi, u sebi sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje, zbog čega se postupak može nastaviti s nasljednicima preminule stranke“, zaključak je suda koji je prihvatio argumente supruge.
Krivnja na javnom tijelu
U presudi se navodi da se ne smije zanemariti da je riječ o odnosu u kojem jedan subjekt odlučuje o pravu građana koji, nakon što je podnio uredan zahtjev, osnovano očekuje da se u zakonskom roku donese odluka o njegovu zahtjevu.
“U suprotnom, odnosno u slučaju obustave postupka uslijed smrti stranke, a koja je nastupila nakon proteka zakonskog roka, što je slučaj s prednikom tužiteljice, javnopravno tijelo izvodi korist od vlastitog nepoštivanja propisa, a nasljednik ostaje lišen mogućnosti da se ispita je li njegov prednik ispunjavao sve propisane pretpostavke i ima li on kao nasljednik pravo na pojedine iznose dodatka”, stoji u presudi.
Također, u presudi se posebno podsjeća da je iz novog Zakona o socijalnoj skrbi izbačena nekadašnja odredba koja je izričito određivala da se postupak obustavlja ako osoba umre prije donošenja rješenja o priznavanju prava iz socijalne skrbi. “Upravo izostavljanje te odredbe govori u prilog tome da se u sustavu socijalne skrbi više nije htjelo uz nastup smrti stranke tijekom upravnog postupka nadovezati obustavu tog postupka kao pravnu posljedicu”, stoji u presudi.
Sud odbio argumente Ministarstva
A o argumentu Ministarstva da je supruga preminulog, nezadovoljna nepoštivanjem zakonskih rokova, mogla podnijeti žalbu zbog šutnje administracije, sud je odgovorio kako „ne nalazi da bi nekorištenje žalbe zbog šutnje uprave od strane prednika tužiteljice imalo utjecaja na predmetno sporno pitanje. Uzgred se napominje da javnopravno tijelo ima na zakonu utemeljenu obvezu da u roku donese odluku o zahtjevu prednika tužiteljice i ta obveza ne ovisi o korištenju pravnih sredstava zbog šutnje uprave. Navedeno je posebno važno u sferi prava iz sustava socijalne skrbi poput inkluzivnog dodatka gdje se kao podnositelji javljaju, u pravilu, pravno neuke osobe narušenog zdravstvenog stanja”, naveo je sudac Krušlin.
Dok se čeka drugostupanjska odluka Visokog upravnog suda treba naglasiti da će broj onih koji neće dočekati inkluzivni dodatak biti još veći od 15.000, jer 105.000 građana i dalje čeka rješenje svojih zahtjeva za inkluzivnim dodatkom, a neki od njih i preko godinu dana.
Igor Knežević
