Umirovljenik Željko Tomas iz Imotskog zajedno sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske 5. studenoga 2021. uputio je pritužbu protiv diskriminacije na adresu pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, te na znanje predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću i ministru rada i mirovinskog sustava Josipu Aladroviću. Ž. Tomas je u invalidskoj mirovini od 1999. godine. Ima priznato tjelesno oštećenje od 80%, te 60% status Hrvatskog ratnog invalida. Prima mirovinu isključivo iz Hrvatske i to preko banke, te, jer je bolestan, teže hoda i ne može dulje stajati. Budući da se zbog epidemije Covid-19 čeka ispred banke po 3-4 sata, po kiši, vrućinama, jer u ovoj pandemijskoj situaciji zabranjeno je ući i čekati u banci, Željko želi da mu se mirovina isplaćuje na kućnu adresu.
Birokrate baš briga!
Uputio je svoj zahtjev HZMO-u, područnoj službi u Splitu, 02.09.2021. u kojemu obrazloženo traži da mu se mirovina isplaćuje na kućnu adresu. Nije dobio pismeni odgovor. Ž. Tomas navodi da u banci u kojoj prima mirovinu nema, kao i većina starijih osoba, ni bankovnu karticu, nego kad dođe u banku, pokaže osobnu iskaznicu na šalteru, gdje dobije mirovinu na ruke. Gospodin Tomas smatra kako se radi o diskriminaciji na temelju zdravstvenog stanja, invaliditeta i dobi, te se opravdano pita – koga štiti HZMO, sa sumnjom kako „štiti inozemne banke koji pljačkaju građane”. Apsurdno je i to da je on umirovljen još 1999. godine, dakle prije 1. siječnja 2014. kao referentnog datuma ukidanja prava na dostavu mirovine putem pošte, ali mu svejedno nije omogućeno da zbog pogoršanja zdravstvenog stanja izmijeni način isplate.
Sindikat umirovljenika Hrvatske se godinama zalaže da se umirovljenicima vrati ukinuto pravo mogućnosti primanja mirovine putem pošte, a prema njihovom osobnom izboru i potrebi. Naime, nakon što je izmjenama ZOMO-a od 1. siječnja 2014. godine, po tadašnjem ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću, propisano da se mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja, koja su ostvarena i isplaćivana do 31. prosinca 2013., i dalje isplaćuju putem banaka, odnosno putem pošte na adresu korisnika na teret sredstava državnog proračuna, istovremeno je ukinuto to pravo za umirovljene nakon 1. siječnja 2014., odnosno dopuštena je isplata isključivo putem banaka. I u trenutku donošenja takvog nehumanog i neopravdanog zakonskog rješenja SUH je izrazio svoje protivljenje, te i u javnom savjetovanju o izmjenama zakona, sudjelovao s konkretnim prijedlozima.
Nedostupna mirovina za nemoćne
Postojeći Zakon o mirovinskom osiguranju kroz odredbe članka 96. neizravno i višestruko diskriminira umirovljenike na osnovi mjesta stanovanja (boravišta/ prebivališta) i zdravstvenog stanja. Iako zakon naizgled vrijedi jednako za sve, prilikom primjene istog vidljiva je diskriminacija nemalog dijela umirovljenika.
Nije ostvarena jednaka mogućnost korištenja mirovinskih prava kod korisnika, jer ne postoji ista rasprostranjenost poslovnica banaka i bankomata diljem Hrvatske čime dolazi do geografske izoliranosti koju karakterizira i slabija gradska prometna povezanost, te nepostojanje iste prilikom loših vremenskih prilika. Kod slučaja geografs
prilagođen pristup osobama smanjene pokretljivosti. Treba se skrenuti pozornost i na progresivnu zdravstvenu onemoća- lost korisnika mirovine. Prilikom starenja dolazi do sve većeg broja zdravstvenih poteškoća koje često smanjuju mobilnost, a što nerijetko uzrokuje i padove koji u određenom broju slučajeva završe sa smrtnom posljedicom.
Iz tih razloga umirovljenik Ž. Tomas i Sindikat umirovljenika zajedno se zalažu da se članak 96. Zakon o mirovinskom osiguranju ocijeni diskriminatornim s osnova trenutka umirovljenja i zdravstvenog stanja te omogući onemoćalim i ranjivim korisnicima isplata mirovine dostavom do kućnog praga i to automatski određenim kategorijama invalida, odnosno svima koji od izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite ishode potvrdu o smanjenoj mobilnosti uslijed bolesti i starosti, ili to osobno zatraže.
Bez pošta, autobusa i bankomata
Dodatna opasnost sadašnjeg zakonskog rješenja je i povećana stopa manipulacije i iskorištavanja umirovljenika od strane bližnjih članova obitelji, rodbine i susjeda i znanaca, odnosno bujanja ekonomskog zlostavljanja starijih osoba. Bližnji su upoznati s nemogućnosti samostalnog odlaska u poslovnicu banke ili na bankomat radi podizanja mirovine, nakon čega umirovljenicima uzimaju njihove bankovne kartice ili po dobivanju punomoći na istu, uzimaju sredstava, a umirovljenici katkad ostaju bez svojih primanja.
Još je jedan problem to što je zbog epidemije ukinuto više od 200 poštanskih ureda diljem Hrvatske te je došlo do drastičnog prorjeđivanja ili čak ukidanja linija javnog prijevoza, što još više onemogućuje korisnike da dođu do svojih mirovina. U najavi je, podsjećamo, i skidanje oko 40 posto bankomata.
Napominjemo kako broj korisnika mirovine kojima se putem Hrvatske pošte dostavlja mirovina na kućnu adresu za listopad 2021. iznosi 63.664 korisnika, a cijena koju hrvatske pošte naplaćuju za dostavu po mirovinskoj uplatnici iznosi manje od 20 kuna, što godišnje iznosi samo 1.273.280 kuna. I uz povećani broj korisnika, za sustav mirovinskog to je mali iznos u usporedbi s tragičnim posljedicama kad nemoćne starije osobe ne mogu doći do svoje mirovine.
Po ovlaštenju Željka Tomasa iz Imotskog Sindikat se obratio Pučkoj pravobrani- teljici s pritužbom za slučaj diskriminacije, kao i za zaštitu starijih osoba narušenog zdravlja i osobe s invaliditetom.
Jasna A. Petrović
