OVRHE I PRAVA POTROŠAČA

Svakodnevno se susrećemo s problemima po­trošača koji su dobili opomenu pred ovrhu ili se već provodi ovršni postupak, a oni ne znaju što trebaju učiniti ili su već učinili pogrešan korak. Prije svega treba znati da je ovrha je postupak pri­silne naplate nekih tražbina, koje mogu nastati po osnovi neplaćenih računa, obračuna kamata, sudskih odluka i rješenja, javnobilježničkih ispra­va i ostaloga. Prije same ovrhe potrošači najčešće dobivaju opomenu i to uglavnom za neplaćene ra­čune režijskih troškova, TV pretplate ili telefonskih računa.

Na opomeni piše rok od osam dana u kojem je potrebno uložiti pisani prigovor i adresirati ga onome tko je opomenu poslao. Prigovor se pod­nosi, ako su računi uredno podmireni, s dokazima (kopijama računa) ili se potrebno pozvati na zasta­ru, ako je ona nastupila, a računi nisu podmireni.

Zastara nastupa za račune koji se plaćaju mje­sečno za režijske troškove u roku od godinu dana od njihovog dospijeća, a zastara za komunalnu naknadu i pričuvu je tri godine. Ako unatoč prigo­voru, potrošač ponovo dobije opomenu, treba se obratiti tržišnoj inspekciji koja će poduzeti potreb­ne mjere.

Vrlo često se događa da potrošači dobiju opo­mene pred ovrhu za račune koje su platili prije četiri do pet, pa i više godina, ali nemaju dokaza o uplati, jer ne čuvaju račune toliko dugo. Mnogi ponovo plaćaju račune kako ne bi imali problema s ovrhama, no i u takvim slučajevima se treba uložiti prigovor i pozvati se na zastaru.

Prijedlog za ovrhu podnosi ovrhovoditelj sudu kada raspolaže ovršnom ispravom, a javnom bi­lježniku kada raspolaže vjerodostojnom ispravom. Kome će ovrhovoditelj podnijeti prijedlog za ovr­hu ili zahtjev za izravnu naplatu ovisi o predmetu ovrhe.

Reagirajte na vrijeme

Rješenje o ovrsi sukladno zakonskim odredba­ma dostavlja se potrošaču na adresu prebivališta koju sud, odnosno javni bilježnik, pribavlja iz evi­dencije MUP-a.    Ako dostava ne uspije na toj adre­si, pokušava se još jednom u roku između 30 i 60 dana. Ako niti ovo ne uspije, rješenje se oglašava na e-oglasnoj ploči sudova i protekom osam dana od isticanja rješenja na e-oglasnoj ploči, smatra se da je dostava izvršena i kreće postupak ovrhe.

Puno potrošača ne reagira na obavijest pošte i ne podiže pošiljku ili podignu pošiljku, a ne ulažu prigovor ili žalbu na rješenje u roku od osam dana, što je pogrešno, jer je onda kasno za poduzimanje bilo kakve radnje kako bi zaštitili svoja prava. Upravo su se udruge za zaštitu potrošača iz­ borile da se dostava vrši na ovakav način, jer su ranije pošiljke dostavljane na neispravne adrese i pokretani su postupci o kojima potrošači nisu imali nikakvog saznanja.

Ako je rješenje o ovrsi došlo od suda, potrošač ima pravo žalbe na to rješenje. Ona ne odgađa provedbu ovrhe, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Ako je rješenje o ovrsi došlo od javnog bilježnika, na njega se ulaže prigovor. Kada zapri­mi prigovor, javni bilježnik spis dostavlja sudu koji treba odlučiti o prigovoru. Ako je prigovor pravo­doban i obrazlžen, sud odgađa ovrhu i postupak se nastavlja, a ako prigovor nije obrazložen sud će ga odbaciti kao nepotpun. I u sudskom postupku se potrošač treba pozvati na zastaru, ako je ona nastupila, jer sud ne vodi računa o zastari po služ­benoj dužnosti i ako potrošač ne istakne prigovor zastare, ovrha će se provesti.

FINA sve zna?

Najčešće se ovrha provodi na novčanim sred­stvima, a može se provesti i na nekretninama i pokretninama, vrijednosnim papirima, poslovnim udjelima i ostalome.

Ovrhu na novčanim sredstvima po računu provodi FINA i to na temelju zaprimljene osnove za plaćanje i popunjenog zahtjeva kojeg propisu­je Ovršni zakon. FINA ne provjerava utemeljenost zahtjeva, već daje naloge bankama za izvršavanje ovrhe temeljem OIB-a ovršenika i bez njegove su­glasnosti. Tako većina potrošača u pokušaju podi­zanja novca u banci ili plaćanja računa saznaje da im je račun dijelom ovršen ili u cijelosti blokiran, ovisno o iznosu tražbine.

Ako ne znate tko vam je proveo ovrhu treba otići u FINU i tamo saznati tko vas je i za koliki iznos ovršio. Svoja primanja na računu (plaće i mirovine) možete zaštititi otvaranjem zaštićenog računa, a zahtjev za tim računom podnosi se u FINI, koja o tome obavještava banku koja otvara posebni ra­čun i uplatitelja primanja (HZMO ili poslodavca) i od tog trenutka zaštićeni dio primanja dolazi na posebni račun.

Od prošle godine najvažnija novost jest da ako ovršenik (dužnik) prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici u prethodnoj ka­lendarskoj godini, dakle za 2017. godinu, iznosila je 5.664 kune, od ovrhe je izuzet iznos u visini 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Ovrha se provodi sve dok se ne namiri iznos koji je ovršeniku utvrđen u rješenju o ovrsi. Ovrha na nekretninama najčešće se provodi deložacijama, a zastarijeva tek prote­kom od 10 godina od dostave rješenja o ovrsi.

Ana Knežević