Sindikat umirovljenika Hrvatske sa zabrinutošću prati olake najave buduće mirovinske reforme, koja se, izgleda, svodi na tri dimenzije: prvo, kako dob za umirovljenje povećati na 67 godina; drugo, kako nastaviti privatizaciju mirovinskog sustava; te, treće, kako ”pojeftiniti” postojeće mirovine.
Od prve ideje se odustalo, jer se spoznalo kako Hrvati po umirovljenju žive bitno kraće od europskog prosjeka, pa je taj dio ”reforme” odgođen, te će do daljnjega vrijediti granica od 65 godina.
Drugo, privatizacija po modelu Svjetske banke se nastavlja tzv. jačanjem drugog stupa, tako da se od osakaćenog zdravstva oduzme 2% i prebaci u obvezatnu štednju drugoga stupa. Pri tom kao da nikoga nije briga za analize, jer bi se onda pogledalo prvo u vlastiti džep, pa saznalo kako su svi osim jednog ”privatnog” mirovinskog fonda lani poslovali s gubicima, nastavljajući trend od početka financijske krize 2008. (uz napomenu da stvari vlasnici fondova – radnici – nemaju nikakvog utjecaja na odlučivanje).
Također, saznalo bi se da je Hrvatska među rijetkim zemljama koje imaju obvezatan drugi stup i to na teret isključivo radnika (Makedonija, Bugarska, Albanija…), dok je znatan broj zemalja ili ukinuo drugi stup (Mađarska) ili prešao u dobrovoljni stup (Slovačka, Češka), odbio ga do daljnjega uvesti (Malta, BIH, Srbija, Crna Gora) ili zamrznuo/smanjio doprinose (Poljska, Estonija, Letonija, Litva, Rumunjska). I, uglavnom, drugi stup je u većini zemalja podijeljen između radnika i poslodavaca. Hrvatski drugi stup je ne samo preskup, negativno posluje, nego je k tome i netransparentne ulagačke politike, mogućno i podložne političkim utjecajima. Zašto ministar misli suprotno od vlada većine bivših socijalističkih zemalja, ne računajući većinu zapadnoeuropskih zemalja koje drugi stup uopće nemaju?
Treće, ministar glasno najavljuje kako će se usklađivanje mirovina maknuti s omražene „švicarske formule” (mješavina poravnanja prema plaćama i rastu cijena na malo) na praćenje troškova života. Sindikat umirovljenika Hrvatske godinama zagovara usklađivanje prema plaćama (odnosno prema rastu troškova života, ako plaće ne rastu za određeno razdoblje), jer je neosporno da bi prijelaz isključivo na troškove života smanjio realnu i kupovnu vrijednost mirovina. SUH je mišljenja kako će ulaskom u Europsku uniju plaće i dalje rasti brže od troškova života, osobito od onih u koje se uračunavaju automobili, informatika i brojni drugi proizvodi i usluge koje umirovljenici gotovo i ne kupuju.
SUH pretpostavlja da je ministru i njegovoj ekipi vidljivo kako udjel prosječne mirovine u bruto plaći ubrzano pada, te je Hrvatsku već smjestio pri dnu europske ljestvice (24. mjesto), a osobito bi ga trebala zabrinuti činjenica da prosječna mirovina osoba koje su je ostvarile ove godine iznosi samo 1.797 kuna, što je 17% niže od „službeno” prosječne.
Sindikat umirovljenika Hrvatske stoga očekuje dovršetak posla s izdvajanjem svih tzv. mirovinskih davanja prema posebnim propisima iz općeg međugeneracijskog proračuna (pozdravljajući dosadašnje zahvate u povlaštene mirovine), prihvaća reviziju invalidskih mirovina, povrat tzv. „pune starosne mirovine” za 40 godina rada i plaćenih doprinosa te očekuje uvođenje dodatka i za radnike koji su morali ući u drugi mirovinski stup.
Međutim, ova će Vlada morati ispraviti veliku prevaru kojom je 1999. godine izračunata prva aktualna vrijednost mirovine u iznosu od 35,16 kn, odnosno samo 56 posto od stvarne zakonom propisane vrijednosti! Na osnovi te prve AVM određivane su daljnje vrijednosti automatskim povećavanjem prema formuli usklađivanja mirovina i – nepravda se samo povećava. SUH je na svoju predstavku dobio odgovor predsjednika Hrvatskoga sabora, kako je predstavka upućena Odboru za rad i socijalno partnerstvo, čiji ju je predsjednik uputio na izračun Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Odgovor se još čeka.
Sindikat umirovljenika Hrvatske uvjerenja je kako će se sva ova pitanja argumentirano raspraviti na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, čije se osnivanje i početak rada očekuje u rujnu. Nadamo se, prije „reforme”!
Jasna Petrović
v.d. predsjednica
