Jedna od karakteristika današnjeg urbaniziranog stila življenja je nekretanje, nedovoljna fizička aktivnost, to jest„sjedeća” zanimanja. Mnogi od nas još su uvijek robovi „začaranog četverokuta”: stolac na radnom mjestu, automobil, dizalo u kući i kauč pred televizorom.
Pred televizorom dremuckamo do zadnje emisije, a onda se strovalimo u krevet. Nedovoljno kretanje je suvremena i jako proširena bolest. Hodanje, temeljni dio naše fizičke aktivnosti, sveo se na najmanju moguću mjeru. Čovjek nije stvoren da bude u mirovanju. Fizička je neaktivnost sasvim neprirodna ljudskom organizmu. Današnji se čovjek sve manje kreće, a sve više jede, uz stalan porast potrošnje kave, cigareta, alkohola, energetskih pića i lijekova. Valja imati na umu da je mišićni rad nužan preduvjet za život i opstanak čovjeka.
U našoj se zemlji sportskom rekreacijom bavi oko šest posto ljudi. Taj je postotak još manji ako se isključe oni koji se takvom rekreacijom bave samo povremeno. U zemljama s razvijenom fizičkom kulturom, u sportskoj rekreaciji sudjeluje 30 do 50 posto stanovništva. Pogledajte dokle smo dogurali: čak imamo i automatske mjenjače kanala na televiziji, jer nam je teško ustati iz udobne fotelje. Ulazimo u tramvaj zbog jedne stanice, sjedamo u auto zbog kupovine u susjednoj ulici, uzimamo lift zbog jednog kata! Ako ovako nastavimo zaboravit ćemo hodati i trčkarati.
Međutim, takvom životnom stilu suvremene industrijske civilizacije mi plaćamo velik danak. U čemu se on sastoji? Svjedoci smo epidemije srčano-žilnih bolesti (dobro, osim nedovoljnog kretanja, ona je uzrokovana i nepravilnom prehranom, pušenjem i obiljem psihičkih stresova kojima smo izvrgnuti), kao što je infarkt i povišeni krvni tlak, porasla je učestalost šećerne bolesti, prekomjerne tjelesne težine, povećanih masnoća u krvi, nesanice, nervoza, ozljeda na poslu i kod kuće, prometnih nezgoda itd. Neki nazivaju te bolesti civilizacije„bolestima nekretanja” ili„bolestima sjedećih zanimanja”. Dakle vidimo da to katastrofalno stanje naše fizičke kondicije ima nesagledive posljedice na naše zdravlje.
Velik broj istraživanja to je potvrdilo. Zanimljivo je jedno ispitivanje u kojem su uspoređivali učestalost pojave srčanog infarkta kod konduktera i vozača londonskih autobusa (onih na kat). Tjelesno neaktivni vozači obolijevali su u većem broju od tjelesno aktivnih konduktera! Ljudi „sjedećih zanimanja”, a tu su među prvima vozači svih prijevoznih sredstava, koji izvan radnog vremena malo ili nikako ne posvećuju pažnju fizičkim aktivnostima, čine ugroženu grupu za srčana oboljenja.
Što preporučiti vozačima, ali i svim onim drugim suputnicima koji dugo vremena provode u prijevoznom sredstvu?
Ako ste na dugotrajnim vožnjama, prekinite vožnju na nekoliko minuta, svakih jedan i pol do dva sata. Prohodajte malo, svinite tijelo i čučnite par puta, podižite se naizmjenično na prstima, pa na petama. Duboko udahnite i snažno izdahnite nekoliko puta. To je izvrsna ventilacija pluća, koja osnažuje organizam. Takva razgibavanja preporučuju se ne samo vozaču, nego i svim drugim suputnicima. Između ostalog, cilj svega toga je aktivirati nožne mišiće i pojačati cirkulaciju krvi u nogama. Zbog nepromjenjivog položaja tijela i svinutih nogu kroz duži vremenski period, krvna cirkulacija je usporena, a to je glavni rizični faktor opasnog ugruška krvi – tromba. Suputnici mogu i za vrijeme vožnje povremeno obavljati razgibavanje svojih stopala. Te su vježbe vrlo korisne.
Nije na odmet ovdje skrenuti pažnju vozačima na jedno često, a potpuno krivo ponašanje. Koliko puta se događa da za vrijeme dugotrajne, naporne vožnje, pod teškim uvjetima, možda i noću, vozač zaustavi auto, kako bi se otišlo na „kavu radi osvježenja”. Potpuna zabluda! Kava neće vozača osvježiti. Jedino osvježenje može biti da se nasloni glava na naslon ili na upravljač i da se zadrijema 10 do 15 minuta. Ne treba ni zadrijemati, dovoljno je imati zatvorene oči. Kolika djeca bi i danas imala svog tatu da je tata samo to učinio, umjesto što je otišao na „kavu da se malo razbudi”!
Kava nije ni jednog vozača odmorila od duge zamorne vožnje, one kad vozač počinje osjećati i pospanost. U takvom slučaju vozača može osvježiti, odmoriti, učiniti ga novim čovjekom samo, makar i kratkotrajni, san ili barem zatvorene oči kroz neko vrijeme. To dobro znaju oni koji osjete olovne kapke. U takvim situacijama kava je nemoćna, ali i opasna, jer može vozača zavarati. Sretna vam vožnja!
dr. Ivo Belan
