Nakon što je u listopadu Vlada najavila podizanje minimalne bruto plaće u 2026. godini, ali i ne i za koji iznos, na noge su skočili u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) koji su apelirali istoj toj Vladi da ne podiže zakonsku minimalnu plaću jer će poslodavci biti prisiljeni dijeliti otkaze, dodavši da će neki strani vlasnici morati zatvoriti tvrtke i otići iz Hrvatske! Podsjetimo, minimalna bruto plaća u ovoj godini iznosila je 970 eura, što je pretvoreno u neto iznosilo oko 750 eura (ovisno o beneficijama pojedinog radnika). Apel HUP-a prema Vladi da nije tragičan bio bi smiješan, s obzirom da je riječ o upola manjoj plaći od prosječne hrvatske plaće i ide samo niz dlaku tvrtkama koje ostvaruju visoke profite na račun niskih plaća radnika.
Dobit raste brže od plaća
Brzo su reagirali i radnički sindikati, vodstvo triju reprezentativnih sindikalnih središnjica (SSSH, NHS i MHS) 22. listopada 2025. održali su konferenciju za medije na kojoj su zatražili od Vlade da zakonska minimalna plaća za 2026. godinu bude najmanje 1.130 eura bruto. Na konferenciji je rečeno kako je neto dobit hrvatskih poduzeća u razdoblju od 2019. do 2024. godine rasla za 112 %, dok je istovremeno prosječna neto plaća rasla za 54 %, a zakonska minimalna plaća za 69 %, te da udio dobiti tvrtki u hrvatskom BDP-u iznosi 11,5 %, a u srednjoeuropskim zemljama poput Poljske i Češke, isti iznosi 7,5 %, odnosno 5,2 %.
„Ono što se dogodilo preko noći jest da je Hrvatska udruga poslodavaca konačno pokazala pravo lice, da oni nisu istinski socijalni partner u dobroj vjeri, nego da su oni isključivo jedna lobistička organizacija interesa profita ovdje u Hrvatskoj, što su činili svih ovih godina“, kazao je Mladen Novosel, predsjednik SSSH, koji je dodao i da bi zakonsku minimalnu plaću do 2028. godine trebalo povećati na barem 1.500 eura bruto, jer je s ovakvim troškovima života i to premalo.
Veće plaće, veće mirovine
Dan nakon press konferencije, 23. listopada, potporu radničkim sindikatima da se minimalna bruto plaća poveća na najmanje 1.130 eura dao je Sindikat umirovljenika Hrvatske koji je javnosti uputio priopćenje u kojem je napisano da „je sudbina radnika usko povezana sa sudbinom umirovljenika, jer upravo svako povećanje minimalne plaće znači i veće mirovine, jer se mirovine usklađuju svakih šest mjeseci s rastom plaća i cijena.“ U priopćenju je SUH istaknuo i da povećanje plaća znači i povećanje doprinosa koji se uplaćuju, čime se jača održivost mirovinskog sustava i državi ostavlja više prostora za dodatno povećanje mirovina i van sustava usklađivanja.
„Važno je naglasiti i da će svi sadašnji radnici jednog dana postati umirovljenici, a isplata niskih i minimalnih plaća značit će istim tim osobama niže mirovine u starosti, i zapravo život u siromaštvu. Stoga se SUH pridružuje zahtjevima triju reprezentativnih sindikalnih središnjica (SSSH, NHS i MHS) i pozivamo Vladu RH da zaštiti radnike i poveća im minimalnu plaću“, stoji na kraju SUH-ovog priopćenja.
A već sljedeći dan, 24. listopada, predsjednik Vlade Andrej Plenković je obznanio kako će minimalna bruto plaća u 2026. godini iznositi 1.050 eura, što znači da se bruto plaća povećava za 80 eura, što je ujedno i 80 eura manje od onoga što su tražili radnički sindikati. Slučajno ili ne, Vlada je dakle odredila točno pola od onoga što su tražili sindikati u odnosu na poslodavce. Ovo povećanje osjetit će oko 131 tisuća radnika, kojima će od početka 2026. plaće rasti za šest posto.
Rast od 45 eura neto
Dakako, naglašavamo da je ovdje riječ o bruto iznosima pa kad se oni preračunaju u neto iznose evo kako to izgleda na primjeru zaposlenog Zagrepčanina koji nema olakšice za djecu. Njegova dosadašnja minimalna neto plaća sa 754 eura porast će u sljedećoj godini na 799 eura, odnosno dobit će povišicu od 45 eura. Za usporedbu, prosječna neto plaća u Zagrebu iznosi preko 1.600 eura, duplo više od minimalca. Brojke govore sve, ali ćemo i mi, 799 eura neto je iznos koji je ispod svake ljudske razine, jer garantira puko preživljavanje radnika, dok većini poslodavaca to predstavlja priliku za još veći profit.
Vlada je pak odmah s odlukom o povećanju minimalca objavila i da će donijeti takozvane kompenzacijske mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kako bi očuvali zaposlenost, odnosno da će kao vrstu prilagodbe u prva tri mjeseca HZZ isplaćivati poslodavcima 80 eura po radniku kojem isplaćuju minimalac, a što čini razliku između dosadašnjih 970 eura i 1.150 eura.
Sam Plenković je na sjednici Vlade kazao da „te kompenzacijske mjere koristi manji broj poslodavaca nego što bi se to očekivalo, što znači da su oni ekonomski u stanju nositi tu težinu rashoda za minimalne plaće“.
Upravo te riječi se poklapaju s podacima iznesenima od strane radničkih sindikata, gdje su naglasili da je udio dobiti tvrtku u hrvatskom BDP-u puno viši u odnosu na usporedive zemlje, Poljsku i Češku, što zapravo znači da većini hrvatskih poslodavaca ne bi bio problem povećati bruto plaće i na najmanje 1.130 eura koliko su tražili sindikati.
Igor Knežević














