Previše kolesterola u krvi podmuklo “radi” desetljećima, taložeći svoje naslage koje sužuju arterije, usporavaju krvnu cirkulaciju i završavaju sa srčanim infarktom koji može biti i fatalan. I sve to, u većini slučajeva, bez nekih prethodnih nagovještaja nezgoda. To je razlog zašto je kontrola količine kolesterola toliko važna. Liječnici su ustvrdili da smanjivanje visokih razina kolesterola smanjuje rizik od srčanog infarkta.
Kako ćete kontrolirati svoj kolesterol? Najjednostavnije je da to zatražite od svog liječnika. Kontrolu je najbolje učiniti u vrijeme kad se vaša prehrana značajno ne mijenja i kad ne dobivate ili ne gubite na tjelesnoj težini. Dakle, kad ste u svom uobičajenom, stalnom stanju. Test se sastoji od toga da vam u ambulanti ili u laboratoriju uzmu malo krvi iz vene na ruci. Ako se vaš liječnik odluči istovremeno testirati i trigliceride, tada će vam biti rečeno da budete natašte (dakle, ništa jesti poslije večere dan prije). Prva stvar koju treba znati u vezi testiranja kolesterola je da rezultate tog mjerenja valja uzeti uz određenu rezervu. Prije svega zato što razina kolesterola može varirati iz raznoraznih razloga. Zbog toga većina stručnjaka na tom području preporučuje da se obave dvije kontrole u dva tjedna.
Koje su normalne koncentracije kolesterola u krvi? Danas se smatra da su nalazi od 4,0 do 6,5 mmol/L unutar normalnih granica. Većina liječnika zatraži kontrolu ukupnog kolesterola kao početni test. U slučaju da je razina kolesterola iznad normale tada se ide u daljnje, detaljnije kontrole, a s ciljem diferenciranja pojedinih oblika kolesterola. Kod ljudi s nalazom negdje oko gornje granice normale liječnik će odlučiti da su to osobe kod kojih vjerojatno neće trebati daljnje kontrole (pod uvjetom da u obitelji nije bilo srčanih oboljenja), a s druge strane koje će osobe trebati dodatnu laboratorijsku kontrolu triglicerida i tzv. HDL- kolesterola (lipoproteini visoke gustoće – dobar, koristan kolesterol). Ako u vašoj obiteljskoj povijesti bolesti postoje srčana oboljenja, vjerojatno čete morati izmjeriti trigliceride i HDL, u svakom slučaju.
Ako ste obavili kontrolu svog HDL, laboratorij može doći i do nalaza za LDL-kolesterola (lipoproteini niske gustoće – loš, opasan kolesterol). U biti, što imate više HDL – tim bolje, i što imate manje LDL – tim bolje. HDL ispod 0.8 mmol/L je već razlog za zabrinutost. Isto tako je i sa LDL, ako je preko 4,2 za žene i 4,7 za muškarce. Međutim, to nije neko fiksno pravilo kojeg se treba držati “kao pijan plota”. Različiti genetski faktori kao i faktori okoline mogu utjerati na te spomenute količine u krvi.
Za dovođenje kolesterola u normalne granice treba strpljenja. Prvi korak u smanjivanju razine kolesterola u krvi je promjena u prehrani. Uostalom, bez obzira na koncentraciju kolesterola, svaka osoba ionako mora izvršiti promjene u pravcu razborite ishrane. Međutim, nemojte očekivati da ćete uspjeti postići trenutne promjene. Treba vremena dok se na sve to odlučite, dok steknete nove navike hranjenja, promijenite jelovnik s obzirom na listu vama ukusnih jela, dok se na sve to naviknete, dok počnete provoditi u dnevnoj praksi i dok se počnete ugodno osjećati uz te promjene.
Nakon što ste uveli odgovarajuće promjene u svojoj prehrani, obično treba 7 do 10 dana da taj novi režim prehrane počne utjecati na razinu kolesterola. Ako se kolesterol nije dovoljno snizio, možda će trebati uvesti daljnji, dodatni program prehrambenih promjena. Primjenjujte ga kroz tri mjeseca. Ako i nadalje nema rezultata, obratite se liječniku koji će uzeti u razmatranje liječenje lijekovima. Ako vam liječnik savjetuje tjelovježbu i smanjenje tjelesne težine, trebat će vam još više strpljenja. Za ove će mjere možda trebati još više vremena da obave svoj zadatak, nego što će trebati mjerama za promjenu ishrane.
U slučaju da je razina kolesterola u vašoj krvi normalna, prema mišljenju stručnjaka, bit će dovoljno da ga prekontrolirate jednom u 3 do 5 godina. Međutim, to podrazumijeva da se u međuvremenu ne događaju velike promjene u vašem zdravstvenom stanju, tjelesnoj težini, ishrani i načinu ili oblicima tjelovježbe. Ako ste zabrinuti možda ćete poželjeti obaviti kontrolu svake godine. Djeca u čijim obiteljima postoje pouzdani slučajevi koronarnih oboljenja trebaju biti testirana na kolesterol.
dr. Ivo Belan
SPORIM BLAGAJNAMA PROTIV USAMLJENOSTI
Druženje i razgovor uz svakodnevnu kupnju
U Nizozemskoj je lanac supermarketa Jumbo pokrenuo koncept tzv. sporih blagajni, poznatih kao Kletskassa. Ideja je jednostavna – usamljeni kupci koje žele popričati s nekim mogu odabrati blagajnu na kojoj se potiče razgovor s blagajnicima. Takav pristup pokazao se osobito korisnim za starije osobe koje u svakodnevnoj kupnji pronalaze priliku za kratke, ali značajne društvene kontakte. Taj se potez pokazao toliko uspješnim da su blagajne postavljene u 200 trgovina diljem zemlje. Uz njih su uvedeni i “kutci za razgovor”, prostori u kojima se lokalni stanovnici mogu sastati, popiti kavu i družiti se.
Projekt se brzo proširio i postao dio šire inicijative protiv usamljenosti, čime je trgovački lanac pokazao da trgovina može biti i mjesto zajedništva, ne samo kupnje. Njime je ukazano i da trgovina može imati i važnu društvenu ulogu, ne samo ekonomsku. Za starije kupce, ovakve blagajne znače više od praktičnosti – pružaju osjećaj pripadnosti, toplinu i ljudski kontakt koji često nedostaje u ubrzanom ritmu suvremenog života.
U Danskoj se zasad sličan koncept spominje tek kao prijedlog i inspiracija nizozemskim primjerom, kao i u Kanadi. Ideja o “sporim blagajnama” pojavila se u medijima i na društvenim mrežama, uz pozive da i danski lanci uvedu takvu opciju, posebno u manjim lokalnim trgovinama. Iako još nije potvrđeno da je koncept u potpunosti zaživio, javnost je pokazala interes za blagajne koje nude više od same kupnje – priliku za razgovor, toplinu i osjećaj zajedništva, osobito važan starijim osobama.
M.Š. Fluksi
