U organizaciji saborskog zastupnika Kluba Mosta, Ivice Ledenka, 5. veljače 2026. godine u Hrvatskom saboru održan je okrugli stol pod nazivom „Zakon o mirovinskom osiguranju, nove izmjene nove nepravde!?“ Na okruglom stolu, uz moderatora Ivicu Ledenka, sudjelovala je i predsjednica SUH-a Višnja Stanišić, zatim predsjednik stranke BUZ Milvoj Špika, predsjednica Hrvatskog sindikata telekomunikacija Vesna Mamić, te ekonomski konzultant Andrej Grubišić.
Iako su bili pozvani, pozivu se nisu odazvali predstavnici vladajuće koalicije, saborski zastupnici opozicijskih stranaka, kao ni predstavnici Matice umirovljenika Hrvatske, vjerojatno iz razloga što je organizator okruglog stola bio Most.
Bez predstavnika vlasti
To je samo dokaz koliko su politički interesi i osobni animoziteti važniji od rješavanja katastrofalnog položaja većine umirovljenika u Hrvatskoj, a što je Višnja Stanišić i rekla na okruglom stolu. Očito su umirovljenici u ovom trenutku zadnja rupa na svirali i vladajućima ali i opoziciji, ali sigurno će se pred nove izbore interes itekako povećati.
Ivica Ledenko govorio je o penalizaciji umirovljenika, pa je naveo podatak da korisnici prijevremene starosne mirovine u prosjeku rade 37,8 godina, dok korisnici pune starosne mirovine rade kraće, prosječno 35 godina. Pa ipak korisnici pune starosne mirovine primaju veće mirovine od korisnika prijevremene starosne mirovine. Podsjećamo, izmjenom zakona od 1.1.2026. korisnicima prijevremene starosne mirovine koji su navršili 70 godina života ukinut će se penalizacija, što u prijevodu znači da će im mirovina porasti za prosječno 57 eura.
Milivoj Špika je naglasio da se njegova stranka zalaže da oni koji žele na osobni zahtjev mogu nastaviti raditi do 67 godine života, a nakon 67 godine života uz suglasnost poslodavca. Napomenuo je da je problematično da kad osoba u mirovini krene raditi skraćeno radno vrijeme pri ponovnom izračunu mirovine nema pravo na bonifikaciju od 0,45 % po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu.
Vesna Mamić je napomenula da radnici ne vode računa o budućnosti i da su nezainteresirani za mirovinske fondove u drugom stupu te je pobornik ulaganja u A kategoriju koji je najrizičniji, jer smatra da i ako se dogodi koja loša godina, da će se brzo vratiti gubici, a zbog viših prinosa da će i plus biti veći. No, što ako se dogodi više loših godina? Mamić je kazala i da se zalaže za ukidanje poreza na mirovine. To je protivno stavu Sindikata umirovljenika, jer bi najveći profit od ukidanja poreza na mirovine imali oni koji imaju visoke mirovine i koji ostaju raditi.
Neravnomjeran rast mirovina
Predsjednica SUH-a Stanišić je u svom izlaganju ponovila stavove o radu umirovljenika, i to da rad u mirovini ne ovisi o želji umirovljenika, već isključivo o želji poslodavca, kao i da najveći dio umirovljenika radi iz nužde, a ne zato što želi.
„Umirovljenici bi trebali naći svrhu života u mirovini, da se napokon mogu posvetiti sebi i raditi napokon ono što nisu stigli za vrijeme radnog vijeka, a ne da rade da bi se osjećali potrebni i našli svrhu u tome“, kazala je Stanišić, objasnivši da to ne znači da se onima koji žele raditi onemogući rad. Stanišić je kazala i kako je Vlada donijela odluku da do polovice punog radnog vremena mogu raditi i umirovljenici s općom nesposobnosti za rad, kazavši da se to moglo i prije, ali na način da je liječnička komisija nakon pregleda ustanovila da je osoba sposobna za rad. Ovim zakonom više ne postoji potreba da o sposobnosti odlučuje liječnička komisija nego isključivo poslodavac koji zapošljavanjem takve osobe preuzima rizik. Bit će zanimljivo vidjeti koliko će umirovljenika s općom nesposobnosti zatražiti da se ponovo zaposle. Ovakvom odlukom Vlada je neizravno priznala da baš nisu sve mirovine zbog opće nesposobnosti vještačene prema pravilima.
Zaključak izlaganja Stanišić je da je Vlada ovakvim izmjenama zakona pogodovala samo pojedinim grupama umirovljenika, a ne umirovljenicima općenito. Učinila je to s jasnom namjerom da ostvari svoj cilj koji si je zadala, a taj je da prosječna mirovina u 2027. godini bude 800 eura. Samo što većina umirovljenika to neće ni osjetiti jer nisu obuhvaćeni izmjenama mirovinskog zakona.
Što ćemo s pohlepom?
Andrej Grubišić, ekonomski konzultant, od ranije poznat po svojim neoliberalnim stavovima, i veliki zagovornik jačanja uplata u drugi stup nauštrb prvog stupa, i na ovom okruglom stolu ponavljao je isto. Također, Grubišić je kazao da se mora promovirati da umirovljenici što duže rade ako to žele i mogu, jer kad rade onda se plaćaju doprinosi i onda imamo priljev sredstava u proračun, a ako ne rade riječ je o odljevu jer se isplaćuju mirovine. Grubišić se zalaže za potpuno ukidanje poreza na mirovinu, smatrajući da ako se ukine porez na mirovinu doći do win-win situacije, umirovljenik će više potrošiti te će na kupljenu robu platit PDV koji je opet prihod proračuna, te će to pomoći u zadržavanju radnih mjesta i rastu plaća, a dio dobiti kroz porez će vlasnici tvrtki opet uplatiti državi. Grubišić, eto, nije spomenuo 60 % umirovljenika koji ne plaćaju porez. Što će oni kupovati? Nigdje nije spomenuo pohlepu poslodavaca koji radnike drže na minimalcima i da samo sebi ostavljaju profit. Možda je to win-win situacija ali samo za državu, poslodavce i ekonomske analitičare koji sjede u svojim stolcima i kroje sudbinu većini radnika i umirovljenika, nastojeći sebi prigrabiti što više. Ipak, s Grubišićem se možemo složiti kad je rekao da u javnom sektoru ima previše zaposlenih. Ali taj višak se upravo nalazi na izmišljenim radnim mjestima koje je izmislila vladajuća stranka, koja god bila na vlasti, kako bi uhljebila svoje istomišljenike. Nažalost, i da dođe do kresanja zaposlenih u javnom sektoru, takvi neće dobiti otkaz.
Višnja Stanišić
