Hrvatski sabor 5. prosinca 2025. usvojio je proračun za 2026. godinu s projekcijama za 2027. i 2028. godinu. Proračunom se predviđa ostvarenje prihoda u narednoj godini od 35,7 milijardi eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 39,8 milijardi eura. U odnosu na ovu godinu, planira se rast prihoda od 2,7 milijardi eura, dok su rashodi veći za tri milijarde eura. Ono najzanimljivije umirovljenicima je da je za isplatu mirovina u plani potrošiti 10,2 milijarde eura, što je za milijardu eura više nego u ovoj godini. To je svakako pomak naprijed u smanjivanju jaza između mirovina i plaća, jer od nove godine mirovine će zbog novog Zakona o mirovinskom osiguranju rasti zbog ukidanja penalizacije prijevremenih umirovljenika s navršenih 70 godina života te povećanja invalidskih mirovina od 10 posto.
No, iako je smjer dobar, to povećanje ne može zadovoljiti umirovljenike, jer su procjene da će unatoč ovim pozitivnim izmjenama, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći sa sadašnjih 47 posto narasti za oko 4 posto. Daleko je to od EU prosjeka od 60 posto koji je cilj kojim teže i Sindikat i Matica umirovljenika, pa čak i sama Vlada koja je uoči pretprošlih parlamentarnih izbora također zacrtala taj isti postotak kao cilj, a otad je prošlo pet godina…
Zanimljivo je bilo i u saborskoj raspravi oko novog proračuna, gdje je uloženo preko 250 amandmana. Od amandmana vezanih uz poboljšanje položaja umirovljenika i starijih osoba, ističemo kako je Klub zastupnika SDP-a amandmanom tražio 110 milijuna eura za subvencioniranje troškova smještaja u domovima za starije osobe kako bi takve usluge bile dostupne svima. Državni tajnik Ivan Vidiš je kazao da se amandman ne prihvaća i naveo da ministarstvo kontinuirano ulaže i širi mrežu usluge smještaja za starije osobe. Vidiš je kazao da država gradi 18 centara za starije, što će osigurati dodatne kapacitete za smještaj starijih osoba. Zastupnica iz SDP-a Sabina Glasovac odgovorila je da se amandman ne odnosi na gradnju, te da smatra da će se tom gradnjom postići gotovo beznačajno povećanje pokrivenosti umirovljenika dostupnim smještajem.
„Od 1,2 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj, njih 60 posto prima mirovinu manju od 600 eura. Stopa rizika od siromaštva za starije od 65 godina iznosi 37 posto, a za samce je gotovo dvostruko viša – preko 61 posto. Samo tri posto umirovljenika ima osiguran smještaj u domu, svega 200 kreveta na 100.000 stanovnika. U Sloveniji je to čak 4,5 puta više. Liste čekanja traju 10, 15 pa i 17 godina, a ako mjesto i dočekaju, mnogi si ga ne mogu priuštiti, posebno nakon najnovijih poskupljenja i do 60 posto“, poručila je Glasovac.
Miro Bulj (MOST) je amandmanom tražio 167 milijuna eura za pomoć umirovljenicima koji su najugroženija skupina stanovništva. Bulj je upozorio da više od 700.000 umirovljenika živi na rubu siromaštva, kazavši da je zbog uvođenja eura i inflacije kupovna moć umirovljenika oslabila. Ni njegov amandman nije prihvaćen.
Klub SDP-a amandmanom je tražio i da se u proračunu izdvoji 110 milijuna eura za umirovljenike i građane s nižim primanjima kako ne bi morali izdvajati 60 posto više novca za policu dopunskog zdravstvenog osiguranja od nove godine, što je također odbijeno.
Prihvaćen je pak amandman nezavisne zastupnice Boške Ban koja je tražila da se osiguraju sredstva kako bi se dogradio i opremio dom za starije i nemoćne osobe u Čakovcu te će se u proračunu osigurati tri milijuna eura.
I.K.
