Bliže nam se božićni blagdani, a time i isplata godišnjeg dodatka na mirovine koji će se dogoditi u prosincu 2025. godine. Isplata od samo 6 eura po godini staža iznenadila je i razočarala većinu umirovljenika, uključujući i SUH, jer se očekivalo da će Vlada isplatiti najmanje 8 eura po godini staža. Isplate jednokratnih dodataka na mirovine krenule su s covid pandemijom, nastavile se s ogromnim rastom inflacije, no u svim tim slučajevima ti dodaci su isplaćivani kako bi pomogli onima s nižim mirovinama, zbog čega su postavljeni i cenzusi i različite visine isplate, gdje umirovljenici s višim mirovinama nisu dobivali nikakav dodatak. Bile su to, dakle, socijalne mjere gdje je Vlada pomagala ugroženijima, pa su tako primjerice u 2023. godini isplaćena tri jednokratna dodatka, gdje su oni s najnižim mirovinama tri puta dobili po 160 eura. Oni koji su pak imali iznad 700 eura, a kasnije i 840 i 880 eura nisu dobili ništa.
Trostruko kažnjavanje
Vlada je te dodatke isplaćivala po svom nahođenju i bez zakonske obveze, no od 1. srpnja 2025. u novi Zakon o mirovinskom osiguranju ugrađena je obveza isplate godišnjeg dodatka, ali za sve umirovljenike, što je dakako naišlo na odobravanje onih s mirovinama višim od 880 eura, koji su ostajali „kratkih rukava“ ranije. No, SUH je u više navrata upozorio Vladu da rješenje jednog problema stvara drugi, odnosno da oni s nižim mirovinama će praktički sada dobiti samo jedan dodatak, dok su ranije dobivali dva ili tri godišnje, zbog čega za njih treba osigurati i dalje jedan vid isplate jednokratnog dodatka. To se, nažalost, (još) nije dogodilo, pa će netko tko je imao malu mirovinu zbog kraćeg staža ne svojom krivicom zbog razdoblja nezaposlenosti dobiti manje nego prije. Bit će zapravo trostruko kažnjeni kroz život, prvo jer su bili nezaposleni dugo razdoblje, drugo jer im je zbog toga manja mirovina, a sada i manji dodatak. Npr. osoba koja ima 400 eura mirovine i 25 godina staža dobit će 150 eura godišnjeg dodatka, dok će netko tko je imao siguran posao u državnoj ustanovi i ostvario 35 godina staža i ima mirovinu od 800 eura, dobiti dodatak od 210 eura. Dakako, postoji i druga strana medalje, gdje su neki svojom voljom radili kraće ili uplaćivali manje doprinose, no takvi su u manjini.
Promjena nagore
No, srž ove mjere u mirovinskom sustavu i je da se financijski dodatno pomogne umirovljenicima povrh mirovina koje su stekli uplatom doprinosa, dakle mjera ima socijalni element, zbog čega isključivi kriterij staža nema smisla ako se dodatno ne pomogne onima s nižim mirovinama. U prijevodu, Vlada je mogla jednostavno reformirati jednokratne dodatke u godišnji dodatak gdje bi uključila gotovo sve umirovljenike npr. do granice prosječne medijalne plaće od 1.250 eura, ali uz zadržavanje cenzusa i različitih visina isplate ovisno o visini mirovine pojedinca.
Za ovogodišnji dodatak na mirovine osigurano je 210,6 milijuna eura, uz to je za isplatu uskrsnica od 50 eura potrošeno dodatnih 62 milijuna eura pa će u ovoj godini povrh mirovina za umirovljenike se isplatiti dodatnih 272 milijuna eura. Usporedbe radi, u 2023. godini za tri jednokratna dodatka isplaćeno je 195 milijuna eura, a u 2024. su isplaćena tri dodatka, ali jedan je bio u vidu božićnice svim umirovljenicima u iznosu od 80 eura, pa je tako u 2024. isplaćeno ukupno 235 milijuna eura. Realno, izdvajanja su iz godine u godinu veća nego što je rast inflacije, no svejedno ti iznosi su i dalje nedovoljni da bi se podignuo standard umirovljenika na zadovoljavajuću razinu. A što je još bitnije, ovim godišnjim dodatkom zapravo se smanjila socijalna osjetljivost prema ugroženijim umirovljenicima s nižim mirovinama.
Kako će se računati?
Javili su nam se mnogi članovi SUH-a koji primaju obiteljske ili invalidske mirovine, ili im je priznat beneficirani staž te ih je zanimalo koji će im se staž uzeti u obzir. Ukratko, odgovor je da će im se dodatak računati prema stažu koji je korišten za izračun mirovine, bez obzira je li riječ o starosnoj, obiteljskoj, invalidskoj ili mirovini po posebnim propisima.
Pa tako kad su u pitanju korisnici naslijeđenih obiteljskih mirovina, udovice ili udovci, njima će se dodatak određivati prema mirovinskom stažu na temelju kojeg im je određena mirovina umrlog korisnika, odnosno na temelju kojeg je određena obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika. Što se tiče invalidskih umirovljenika, u ukupni staž će im ući godine koliko je radio, ali i tzv. pridodani staž kada je potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti nastupio do 60. godine života. Riječ je o tzv. fiktivnom stažu koji simulira koliko bi osoba još radila da nije postala invalid, a koji je također korišten za izračun same mirovine.
Što se tiče umirovljenika koji su ostvarili beneficirani radni staž, i njima će se dodatak računati u povećanom trajanju. Npr. ako je netko za 30 godina rada ostvario 37 godina staža u povećanom trajanju, za isplatu godišnjeg dodatka će im se računati ovih 37 godina.
Za neke kategorije umirovljenika po posebnim propisima (HRVI, ozljede na radu, profesionalna bolest) zakonom je propisano da im se za izračun mirovine priznaje 40 godina staža, iako su stvarno odradili manje, takvima će se godišnji dodatak također računati kao da su radili 40 godina. Važno za naglasiti je da za godišnji dodatak ne treba podnositi nikakve zahtjeve. Ono što je prošlo ispod radara je da će netko tko je npr. ostvario 30 godina i 10 mjeseci staža, dobiti dodatak za 30 godina staža, jer mjeseci i dani ne ulaze u izračun, pa će mu dodatak iznositi 180 eura, a ne 185 eura.
Nekoliko tjedana od objave da će dodatak iznositi 6 eura po godini staža nije se znalo hoće li dodatak podlijegati oporezivanju, Vlada je na kraju odlučila da neće, niti će se uračunavati u prihodovni cenzus za oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja, a bit će izuzet i od ovrhe. Navedeno je isto bilo slučaj i kod isplata jednokratnih dodataka…
Igor Knežević
